Socijaldemokratija

From Wikipedia, the free encyclopedia

Socijaldemokratija
Remove ads

Socijaldemokratija je politička filozofija koja je nastala u drugoj polovini 19. vijeka kao jedna od političkih teorija u pokretu socijalne pravde i ljevice.[4][5][6] Danas se socijaldemokratija obično smiješta na lijevi centar političkog spektra.[7][8][9][10]

Thumb
Crvena zastava, simbol pokreta socijalne pravde i socijaldemokratije
Thumb
Crvena ruža, jedan od simbola pokreta socijalne pravde, koji predstavlja simbol demokratije i antiautoritarizma u načinu djelovanja protiv društvenih nepravdi[1][2][3]

Izvorna socijaldemokratija je razvijala antikapitalistički program.[11][12][13][14] Ali, vremenom se okrenula političkom pragmatizmu.[15][16] Pragmatična socijaldemokratija se fokusira samo na minimalni program, kojim u okviru institucija predstavničke, parlamentarne demokratije i tržišne kapitalističke ekonomije nastoji sprovesti djelimičnu promjenu utemeljenu na ekonomskoj ulozi javnog sektora, javnim propisima, programima, investicijama i servisima koji bi trebalo da rade na ublažavanju nepravdi koje nanosi neregulisani, liberalni model tržišne kapitalističke ekonomije.[17][18][19][20][21][22] Praktična realizacija takve djelimične promjene u okviru institucija parlamentarne demokratije i tržišne kapitalističke ekonomije obično se naziva socijalno odgovornom državom ili državom blagostanja.[19][23][24][25][26] Socijaldemokratija se smatra umjerenom strujom u savremenom ljevičarskom pokretu.[27][28][29][30]

Remove ads

Karakteristike

Obilježja socijaldemokratije:[22][31][32]

  • ostvarenje, poštovanje, zaštita i unapređenje osnovnih ljudskih prava i sloboda, bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su: rasa, boja kože, društveno porijeklo, nacionalno porijeklo, etnička pripadnost, veza sa manjinskim narodom ili manjinskom zajednicom, jezik, vjeroispovijest ili uvjerenje, političko ili drugo mišljenje, članstvo u političkoj, sindikalnoj ili drugoj organizaciji, pol, rodni identitet, seksualna orijentacija, polne karakteristike, bračni ili porodični status, rođenje, starosna dob, društveni status, imovno stanje, genetičke karakteristike, zdravstveno stanje, invaliditet ili drugo lično svojstvo;
  • ostvarenje i razvijanje demokratskih institucija, vladavine prava i socijalne odgovornosti;
  • razvijanje prava i sloboda zapostavljenih i obespravljenih pojedinaca, društvenih skupina i slojeva;
  • razvijanje prava ljudi na rad, sindikalno organizovanje, zdravstveno osiguranje, obrazovanje i socijalno osiguranje;
  • održivi ekonomski razvoj, uz unapređenje ravnomjernog razvoja urbanih i ruralnih područja;
  • afirmacija rodne ravnopravnosti;
  • razvijanje pluralističkog i solidarnog društva koje unapređuje kvalitet života za radnice i radnike, ugrožene slojeve i cjelokupno društvo;
  • ubrzanje društvenog i naučno-tehnološkog napretka;
  • afirmacija načela svjetovnosti;
  • unapređenje uravnoteženosti lokalnog i regionalnog razvoja;
  • zaštita kulturnog i prirodnog nasljeđa, te životne sredine i životinja;
  • promovisanje mirnog i diplomatskog načina rješavanja sporova i sukoba;
  • korištenje demokratskih i nenasilnih parlamentarnih i izvanparlamentarnih oblika djelovanja i protivljenje svim nedemokratskim, autoritarnim i totalitarnim oblicima djelovanja.

Umjerena progresivna stranka u matičnom toku zemlje koja je zasnovana na parlamentarnoj demokratiji i tržišnoj kapitalističkoj ekonomiji, sa glasačkim tijelom kako u nižoj klasi tako i u srednjoj klasi, mogla bi biti opisana kao socijaldemokratska politička stranka lijevog centra.[33][34] Dok bi stranka sa većim zahtjevima i ciljevima, koja ima glasačko tijelo među onim dijelom malobrojnije, ali svjesnije srednje i niže klase, fizičke i intelektualne, te sa istorijom podrške i učešća u emancipatorskim i progresivnim pokretima, mogla biti opisana kao politička stranka radikalnije, nove ljevice.[35][36][37][38]

Socijaldemokratske stranke, kao i druge savremene ljevičarske stranke, obično ističu sljedeće vrijednosti:[39]

  • sloboda – ne samo ljudske slobode, nego i sloboda od diskriminacije, sloboda demokratske participacije i sloboda od zavisnosti, ekstremnog siromaštva, straha i zloupotrebe političke, ekonomske i druge moći i položaja;
  • jednakost – ne samo pred zakonom, nego i jednake šanse i mogućnosti za sve ljude u raznim oblastima života, bez obzira na identitetske različitosti, uključujući i one osobe sa poteškoćama bilo koje vrste;
  • solidarnost – pokazivanje razumijevanja i saosjećanja prema osobama koje su žrtve nekog oblika diskriminacije, nepravde, neravnopravnosti ili nezgodnog sticaja okolnosti, te lična spremnost zajedničkog djelovanja sa drugima na pronalaženju načina za umanjivanje i sprječavanje takvih pojava. Ovo načelo podrazumijeva i razvijanje institucionalnih oblika solidarnosti, te internacionalne solidarnosti.
Thumb
Klement Atli, socijaldemokrata i premijer Velike Britanije (1945—1951)
Thumb
Vili Brant, socijaldemokrata i kancelar Nemačke (1969—1974)
Thumb
Ulof Palme, socijaldemokrata i premijer Švedske (1969—1976 i 1982—1986)
Thumb
Helen Klark, socijaldemokratkinja i premijerka Novog Zelanda (1999—2008)

Socijaldemokratija se protivi svakom obliku autoritarizma i jednopartizma.[40][41][42][43][44][45][46][47] Prema tome, socijaldemokratija se protivi konceptima jednopartijskog modela vlasti, koje su zastupale takozvane boljševičko-komunističke partije 20. vijeka.[48][49][50][51][52]

Remove ads

Popis socijaldemokratskih stranaka

Remove ads

Popis socijaldemokrata i socijaldemokratkinja

Povezano

Izvori

Literatura

Vanjske veze

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads
Remove ads