Sumartin

Sumartin je priobalno najmlađe mjesto na istoku otoka Braču, u općini Selca. Administrativno pripada općini Selca. Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, Sumartin ima 482 stanovnika. Sumartin je najmlađe mjesto na otoku Braču. Naselje su 11. studenoga 1646. utemeljili prognanici iz Bosne.^[1]

Sumartin
Sumartin Sumartin na karti Hrvatske
Regija	Dalmacija
Županija	Splitsko-dalmatinska županija
Općina/Grad	Selca
Mikroregija	otok Brač
Geografske koordinate
- z. š.	43.279 N
- z. d.	16.871 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
- Ukupno	482
Pošta	21426 Sumartin
Pozivni broj	+385 (0)21
Autooznaka	ST
Luka u Sumartinu

Kao zanimljivost, valja navesti da se u Sumartinu i bližem mu susjedstvu govori štokavskim narječjem hrvatskog jezika, za razliku od čakavske većine na ostatku otoka. U Sumartinu je najstarije brodogradilište na Jadranu.

Historija

Na krajnjem istočnom dijelu otoka razvio se Sumartin i to u doba Kandijskoga rata oko 1645. godine. Novi stanovnici, predvođeni franjevcima iz Makarskoga primorja popravili su postojeću crkvicu posvećenu svetom Martinu i pokraj nje skromno prebivalište formiravši tako jezgru novoga naselja. Obrađivanjem okolnih polja i vinograda stekli su osnovicu za daljnji brz razvoj svoga naselja. Poticaj im je dao general Foscolo 16. prosinca 1647. time što je obdario doseljene franjevce i novo stanovništvo posebnom ispravom u kojoj ističe sve njihove zasluge. Razvoj toga naselja vidi se i u crkvenim vizitacijama u kojima se spominje da je Sumartin 1678. godine brojio 104 stanovnika, 1702. 200, 1712. 300, 1760. 352, a 1764. godine 370 ljudi.

Za gradnju crkve u Sumartinu bio je zaslužan Marija Petri Niseteo koji je 6. lipnja 1709. izborio od bračkoga kneza Ivana Dominika Zane dopusnicu i pomoć cijeloga pučanstva istočnoga bračkog područja. Godine 1738. na redovničkome zboru u Sinju samostanska zajednica je proglašena pravim samostanom pa je to utjecalo na daljnji razvoj novoformiranog naselja. Osnovna škola osnovana je u mjestu 1863. godine.

Poznate osobe

• fra Andrija Dorotić, pretpreporodni borac za hrvatsko sjedinjenje (Dalmacije s ostatkom Hrvatske)
• Petar Skansi, košarkaški trener
• Mario Puratić
• Željko Puratić

Literatura

• Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović-Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968.