Supetarska Draga

Supetarska Draga je naselje na otoku Rabu (Kvarner). Administrativno, naselje pripada gradu Rabu, Primorsko-goranska županija.

Supetarska Draga, after the rain

Supetarska Draga
Supetarska Draga Supetarska Draga na karti Hrvatske
Županija	Primorsko-goranska županija
Općina/Grad	Rab
Mikroregija	otok Rab
Najbliži (veći) grad	Rab
Nadmorska visina	0 - 20 m
Geografske koordinate
- z. š.	44.7975 N
- z. d.	14.7247 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
- Ukupno	1184
Pošta	51280
Pozivni broj	+385 051
Autooznaka	RI

Geografija

Nalazi se na sjeveru otoka.

Najbliža naselja su Lopar (4 km sjeverno) i Kampor (2 km južno).

Stanovništvo

Prema popisu iz 2001. godine, naselje je imalo 1184 stanovnika ^[1].

Znamenitosti

Crkva svetog Petra u Supetarskoj Dragi iz XI. st. smještena je u polju podno obronaka brda Kamenjaka. Jedini je cjeloviti ostatak nekadašnje benediktinske opatije koja je ukinuta 1467. godine. O zasnivanju samostana svjedoči sačuvana isprava u kojoj se spominju rapski biskup Drago, prior Majus i svo stanovništvo rapske komune koji opatu Fulkonu daruju crkvu sv. Petra i sv. Ciprijana u Dragi s pripadajućim zemljištem da tamo osnuje samostan. Sve do osiromašenja u XIV. st. samostan će biti značajno središte koje se spominje u nizu isprava o dobivanju povlastica i sl. Posjedovao je hospicij i Crkvu sv. Križa u gradu, pripadala mu je Crkva sv. Marije Magdalene u Loparu i slikovite vodenice u dnu morske uvale. Ostaci građevina samo su djelomično danas vidljivi u sačuvanom zidu južnoga krila s romaničkim prozorima. Pojedini dijelovi ugrađeni su u građevine župnoga dvora i seoske zadruge, a neki posve porušeni. Od samostanskog sklopa sačuvana je u cijelosti samo crkva koja sigurno ima ranokršćansku osnovu. Na to ukazuju kapiteli ukrašeni stiliziranim palminim i akantovim lišćem iz XI. st. te ulomak pluteja oltarne pregrade iz V. ili VI. st. Crkva je inače longitudinalna trobrodna bazilika s trima stršećim apsidama na istočnoj strani. Unutrašnjost je s pet pari stupova i šest lukova podijeljena u tri broda. Lukovi se svojim stopama oslanjaju o jastučaste imposte, a ovi o kapitele specifične protoromaničke modelacije. Zidni plašt crkve proviđen je trima romaničkim monoforama na sjevernom i južnom zidu. Tri prozora ima i središnja, najdublja apsida. Zabat glavnog portala s polukružnim lukovima lunete i trokutastim vanjskim završetkom oslanja se o istaknute konzole s grifonima. U zabatu glavnoga broda tri su romanička prozora sa skošenim stranicama, od kojih je središnji u samom vrhu. Vijenci bočnih zabata i glavnoga broda ukrašeni su zupčastim konzolama. Samo je pročelje izvedeno od krupnih uslojenih klesanaca. Zvonik smješten u ravnini sa zidom pročelja romaničkih je osobina te dosta nalikuje benediktinskim zvonicima sv. Ivana i sv. Andrije u gradu. Zidna ploha bila je relativno zatvorena, donje etaže proviđene monoforama, a pretposljednja i posljednja biforama, odnosno triforama. Godine 1906. zvonik je porušen do razine prvoga kata. Ljevač Luka, redovnik iz Venecije, izlio je 1290. najstarije zvono u Dalmaciji sačuvano u ovom zvoniku. Drugo manje zvono izlio je Jakov Caldelarius 1593. godine.

Literatura

• Miljenko Domijan: Rab - Grad umjetnosti, "Barbat", Zagreb 2007.