Teslić
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Teslić je grad i centar istoimene opštine u sjevernoj Bosni i Hercegovini, tj. u zapadnom dijelu entiteta Republike Srpske. Grad je smješten na rijeci Usora, lijeva pritoka Bosne.
Remove ads
Geografija
Opština Teslić se nalazi u sjevernom dijelu Centralne Bosne, s površinom teritorije od 846 km2 spada među najveće opštine Republike Srpske. Granične opštine su joj Doboj, Tešanj, Maglaj, Žepče, Zenica, Travnik, Kotor Varoš i Čelinac. Sam grad Teslić smješten je u dolini Velike Usore, na nadmorskoj visini od 204 metara, na magistralnom putu Doboj – Teslić – Kotor Varoš – Banja Luka. Od Banja Luke je udaljen 85 kilometara a od Doboja 26 kilometara.
Područje opštine Teslić, uključujući i veći dio Krajine, pripada prostranoj cjelini sa specifičnim geološkim, tektonskim, morfološkim i sličnim obilježjima, koja je poznata pod imenom Peripanonski obod, ili južni obod Panonskog basena. Cjelokupni prostor ovog kraja, pored neznatnih površina ispod 200 metara nadmorske visine, čini pobrđe, niske planine i planine srednje visine. Pored njih, riječne doline sa klisurama između njih, površi-platoi i manji broj kraških pećina, čine osnovne morfološke crte ovog područja.

Reljef opštine Teslić možemo podijeliti na sljedeće visinske zone. Sjeveroistočni dio opštine zahvata oko 40% ukupnog područja i nalazi se u zoni između 200 i 500 metara nadmorske visine. To su uglavnom ravničarska i brežuljkasta zemljišta oko rijeka Velike i Male Usore, te Male Ukrine. Krajnji jugozapadni i južni dijelovi opštine su na nadmorskoj visini iznad 1000 metara,[a] međutim veći dio ovog područja nalazi se u zoni između 500 i 1000 metara nadmorske visine. Geološku građu šireg prostora Teslića prate raznovrsne mineralne sirovine. Pažnju zaslužuju nalazišta mrkog uglja u neogenim naslagama teslićkog basena. Ležišta uglja, koja su skromnog kvaliteta, utvrđena su na lokalitetima Očauša i Mladikovina, a skromne rezerve magnezita na području Blatnice i Slatine. Nalazišta hroma otkrivena su na nekoliko lokaliteta u području planine Borja. Geotektonski odnosi u teslićkom basenu rezultirali su pojavom termo-mineralnih voda. Struktura pedološkog pokrivača predstavlja važan element prirodnog kompleksa, jer mogućnost iskorištavanja pojedinih vrsta tla zavisi od njihovih kvalitativnih svojstava.
Remove ads
Demografija
Teslić je mali planinski grad s demografskim režimom koji je tijekom 20. vijeka oscilirao između 3.500 i 7.000 stanovnika. Prema popisu stanovništva 1991. godine na teritoriji općine Teslić je živjelo oko 60.000 stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2013. u gradu je živjelo 7.057 stanovnika a na području opštine 31.479.[1]
Naseljena mjesta
Banja Vrućica, Bardaci, Bare, Barići, Batinovo Brdo, Bešići, Bežlja, Bijelo Bučje, Bjelobor, Blatnica (dio), Brđani, Brežine, Brić, Brijestovi, Buletić, Centar, Cvijići, Čančari, Čečava, Devići, Dolići, Donji Kuzmani, Donji Očauš, Donji Ranković, Donji Ružević, Donji Vitkovci, Drače, Dubrave, Đorđani, Đulići (Đulić), Ereizi, Gaj, Glavica, Gomjenica, Gornja Radnja, Gornja Vrućica, Gornje Liplje, Gornji Buletić, Gornji Očauš, Gornji Ranković, Gornji Ružević, Gornji Teslić, Gotovci, Gračun (dio), Gradina, Gusta, Gusti Teslić, Huskići, Ignjića Rijeka, Ignjići, Irice, Jasenova, Jezera (dio), Jotanovići, Jovičići, Kahrimani, Kamenica, Kertići, Kitići, Klam, Komušina Donja, Komušina Gornja, Kondžilo, Kopice, Krstova Gora (dio), Knež Polje, Košćuk, Kruškovice, Kuzmani, Letići, Lipovača, Lokva, Lug-Barić, Lug Marković, Lukavac, Ljeljug, Mala Usora, Malinjak, Markoči, Markovići, Mašići, Memić Brdo, Mešinovići, Mihajlovac, Milan Polje, Miškići, Mladikovine, Motičići, Mršići, Novo Naselje, Očaušani, Očauš, Očauško Polje, Orid, Osivica, Paline, Parlozi, Pasjača, Pejići, Perišić, Petkovići, Plane, Podovi, Popovine, Potočani, Pranjići, Pribinić, Priština, Prodići, Radešići, Rajševa, Rastuša, Rode, Rudnik, Rudo Polje, Sadikovići, Savići, Slatina, Stenjak, Stevića Brdo, Studenci, Stupe, Šajinovići, Šimići, Šnjegotina Donja, Šnjegotina Gornja, Šnjegotina Srednja, Teslić, Tomići, Topići, Ugodnovići, Ukrinica, Uzvinska, Vitkovci, Vlajići, Vodijonica, Voznik, Vranpolje, Vrela, Vučija planina, Vukovača, Zečevo Brdo, Žarkovina i Živkovići.
Historija
Teslić je relativno mlad grad, nastao s industrijalizacijom Bosne i Hercegovine krajem 19. vijeka. Urbani centar podignut je u austro-ugarskom periodu, a na tom mjestu ranije nije postojalo nikakvo naselje, teslićka ravnica je se zvala "Tabor-polje". Sela u okolini današnjeg Teslića — poput Čečave,[b] Banje Vrućice i Pribinića — mnogo su starija od samog grada, a neka od njih potiču još iz srednjeg vijeka.
Područje Teslića, smješteno uz rijeku Usoru i okruženo šumovitim brežuljcima, pokazuje tragove neolitskih naselja, povezanih s poljoprivrednim i stočarskim zajednicama. Tokom brončanog i željeznog doba, kraj je bio nastanjen ilirskim plemenima, koja su kasnije postala dio rimskog svijeta. Arheološki ostaci u okolini svjedoče o postojanju rimskih ruralnih naselja i manjih trgovačkih putova. U srednjem vijeku, područje Teslića pripadalo je bosanskim kneževinama, a zatim Kraljevini Bosni. Regija je rano pokrštena i naseljena seljacima i rudarima. Župa Usora je bila od 7. vijeka do vladavine Časlava Klonimirovića dio samostalne srpske države. Od doba bana Kulina (1170-1204) prevladavajuća vjera u Bosni bila je bogumilstvo, koje je gotovo potpuno nestalo do 15. vijeka. Najznačajniji spomenici iz tog razdoblja su stećci, kojih ima mnogo na ovim prostorima, naročito u Gomjenici i na području Rudopolja. Nakon pada Bosanskog kraljevstva (1463), Teslić je došao pod osmansku vlast tj. u carskoj pokrajini Rumeliji), ostajući rubna oblast sa malim, razbacanim selima i pretežno stočarskim stanovništvom.

S austro-ugarskom okupacijom (1878) Teslić doživljava radikalne promjene: 1896. osnovana je tvornica katrana i hemijskih proizvoda od drva, koja je grad učinila jednim od prvih modernih industrijskih središta u Bosni. Tvornica se zvala "Destilacija", a bavila se destilacijom terpentina i preradom drveta. Uskotračna željeznica (760 mm) Pribinić–Teslić služila je za prijevoz drva. Šumska željeznica u dolini Usore i okolini – koja je u najvećem opsegu dopirala do Banje Luke – snabdijevala je postrojenje "Destilacija" trupcima i panjevima. Moderni urbani centar Teslića nastao je upravo u to doba, u poslednjoj deceniji 19. vijeka, oko tvornice, s radničkim četvrtima i društvenim sadržajima. Tokom tog perioda otvoreni su vojni poštanski ured i telegrafska stanica.[2] To je označilo početak suvremenog Teslića, s mješovitim stanovništvom Bošnjaka, Srba i Hrvata.
U jugoslavenskom periodu, Teslić se učvrstio kao industrijsko i liječilišno središte. Godine 1919. osnovano je liječilište Banja Vrućica, a između 1921. i 1925. u gradu je sagrađena Srpsko-pravoslavna crkva Svetog proroka Ilije. Od 1929. do 1941. grad je bio dio Vrbaske banovine u Kraljevini Jugoslaviji. Do kraja 1950-ih Teslić je bio jedno od najvažnijih ekonomskih središta Bosne i Hercegovine.

Tokom Drugog svjetskog rata, teslićko područje je bilo izloženo teškim sukobima. Bitkom za Teslić u septembru 1944. Narodnooslobodilačka vojska 11. krajiške divizije je osvojila grad od ustaško-njemačkih i četničkih jedinica. U poslijeratnom periodu, pod socijalističkom Jugoslavijom, grad se širio i postao hemijsko i drvno industrijsko središte.
Tokom 1990-ih, za vrijeme rata u Bosni (1992–1995), Teslić je bio poprište teških napetosti i demografskih promjena, a potom je došao pod upravu Republike Srpske. Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma (novembar 1995.), opština Teslićgotovo u celini je ušla u sastav Republike Srpske, dok su dijelovi naseljenih mjesta Blatnica i Jezera uključeni u Federaciju Bosne i Hercegovine.
Remove ads
Spomenici i znamenitosti
Prije oko pola desetljeća godine završena je obnova katoličke crkve u centru Teslića. U isto je vrijeme je počela i gradnja nove srpske pravoslavne crkve na trgu. U Stenjaku je izgrađena i džamija tako da svaka konfesija ima svoju bogomolju. Također ima i pješačka staza na planini Krstovoj Gori i vrhu Gračunu.
Privreda

Teslić je takođe poznat kao turistička destinacija, uglavnom zbog Banje Vrućice, u kojoj se leče kardio-vaskularne bolesti. Sa kompleksom od pet hotela i kapacitetom više od 1.000 ležajeva, Banja Vrućica je jedno od najvećih turističkih kapaciteta u Bosni i Hercegovini. Važna je i obližnja planina Borje, sa dva hotela i sportskim ustanovama.
Kultura

Jedan od posebnih kulturnih događaja u Tesliću je zasigurno Sabor izvornog narodnog stvaralaštva koje se tradicionalno održava svake godine u junu mjesecu na Banji Vrućici i koji već duže godina plijeni pažnju turističke javnosti. Od ostalih kulturnih sadržaja spomenuo bih nezaboravnu fišijadu koju svake godine organizuje i sprovodi lokalno sportsko ribolovno društvo. U gradu djeluje amatersko dramsko pozorište "Branislav Nušić" koje na najbolji način predstavlja grad Teslić na prostorima bivše SFRJ.
Remove ads
Sportski klubovi
- Fudbalski klub "Proleter"
- Ženski fudbalski klub "Teslić"
- Košarkaški klub "WBS"
- Teniski klub "Teslić"
- Šahovski klub "Mladost"
- Ženski rukometni klub "Borja"
- Rukometni klub "Eling"
- Atletski klub "Teslić BB"
- Atletski klub "Blatnica-ŠG Borja"

Poznati građani
- Muhamed Bajraktarević, političar
- Dragan Blatnjak, fudbaler
- Edo Blažek, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije
- Dragan Bogdanić, političar
- Uglješa Bogunović, arhitekta
- Željka Cvijanović, političarka
- Drago Ćosić, novinar
- Jovan B. Dušanić, ekonomist i političar
- Sabira Husedžinović, arhitekta
- Gradimir Kragić, esperantista
- Dobrivoje Marković, rukometaš
- Stjepan Pavlić, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije
- Ranko Pavlović, književnik
- Borki Predojević, šahist
- Vladimir Petrović, fudbaler
- Zdravko Sančević, političar i diplomat
Reference
Napomene
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads