Tuvalu

From Wikipedia, the free encyclopedia

Tuvalu
Remove ads

Tuvalu je otočna država u Tihom oceanu južno od Kiribatija i sjeverno od Fidžija. U prošlosti je njena teritorija bila poznata pod nazivom Otoci Ellis (engleski: ). Član je Commonwealtha, a britanska kraljica formalni je šef države. Po broju stanovnika je među posljednjim državama svijeta, a osim nje manje stanovnika imaju samo Nauru i Vatikan. Velik dio prihoda državnog proračuna dolazi od pristojbi za korištenje internetske domene Tuvalua, .tv.

Za ostala značenja, vidi Tuvalu (razvrstavanje).
Kratke činjenice Glavni grad, Službeni jezici ...
Remove ads

Geografija

Tuvalu je smješten u jugozapadnom dijelu Tihog oceana. Sastoji se od 9 koraljnih otoka u nizu, od kojih je 5 atola. Klima je tropsko-oceanska. Na otocima nema izvora niti stalnih vodotoka. Vegetacija je skromna, tek kokosove palme.

Kratka povijest

Prvi stanovnici Tuvalua dolaze u 14. stoljeću sa Samoe i Tonge. Prvi Europljani koji si prolazili pokraj nekih otoka bili su Španjolci. Sredinom 19. stoljeća na otoke dolaze protestantski misionari, a 1892. godine Velika Britanija proglašava protektorat. 1. listopada. 1978. Tuvalu postaje parlamentarna monarhija u okviru Commonwealtha.

Stanovništvo

Stanovnici Tuvalua su Polinežani koji čine 94% stanovništva, dok na ostrvima Nui žive Mikronežani. Većina stanovnika su pripadnici Hrišćanske crkve Tuvalua (Ekalesia Kelisiano o Tuvalu). Život, posebno na udaljenim ostrvima, skoncentrisan je na poštovanje religije.

Jezici koji se koriste su tuvaluanski (polineziski dijalekat), i-kiribati i engleski jezik.

Klima

Klima je topla, tropska, sa malo vremenskih promena u toku godine; prosečna temperatura je oko 30 stepeni; velika količina padavina sa prosekom oko 350 i česte pojave uragana - teški cikloni su pogodili ostrva 1894, 1972 i 1990. Najviše padavina ima u novembru i februaru.


Tuvalu u svetu

Tuvalu je članica nekoliko svetskih organizacija: AsDB, Komonvelt, Ujedinjene nacije, ESCAP, Intelsat, ITU, Sparteca, UNESKO, STO, i druge.


Međunarodni odnosi

Tuvalu održava bliske odnose sa Fidžijem i Australijom. Tuvalu takođe održava diplomatske odnose sa Republikom Kinom (Tajvan), koja je i jedina nacija koja ima stalnu ambasadu na ostrvu Tuvalu i jedan je od najvećih donatora finansijske pomoći. Nijedna druga ambasada ne postoji na ostrvima. SAD ima ambasadu na ostrvu Fidži i tamošnji američki ambasador je akreditovan za diplomatske odnose i sa Tuvaluom.

Godine 2000. nacija Tuvalu je postala punopravni član Ujedinjenih nacija i ima svoju misiju u Njujorku, SAD. Jedan od glavnih prioriteta nacije Tuvalu je globalno zagrevanje i moguć rast nivoa mora. Tuvalu je jedan od glavnih pokretača Kjoto protokola i traži puno primenjivanje istog. Takođe je punopravni član Azijske banke za razvoj.

Tuvalu održava dobre odnose sa mikronacijom Nauru u kojoj oko trista državljana Tuvalua rade na privremenom radu.

Remove ads

Administrativne oblasti

Malo stanovništvo Tuvalu nacije je raštrkano na 9 ostrva, od kojih su 5 atoli. Najmanje ostrvo Niulakita je bilo nenaseljeno sve do 1949. godine kada su se doselili ljudi sa susednog ostrva Niutao.

Lokalne oblasti koje se sastoje od više od jednog ostrva:

  1. Funafuti
  2. Nanumea
  3. Nui
  4. Nukufetau
  5. Nikulele
  6. Vaitupu

Lokalne oblasti koje se sastoje od samo jednog ostrva:

  1. Nanumaga
  2. Niulakita
  3. Niutao
Više informacija Atol/Ostrvo, Glavno naselje ...
Remove ads

Reference

Vanjske veze

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads