Ubosko

From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Ubosko je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Ljubinje koja pripada entitetu Republika Srpska. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 142 stanovnika.[1]

Kratke činjenice Ubosko, Osnovni podaci ...
Remove ads

Geografija

Selo Ubosko nalazi se u Uboskom polju, oko 2 km istočno od glavnog puta Stolac-LjubinjeTrebinje. Put se odvaja od prevoja Žegulje i preko Rđusa vodi u Ubosko polje. Od Ljubinja je udaljeno oko 8 km. Ima izrazite osobine brdskog krša, sa sitnom šumom. Ubosko polje je elipsastog oblika, dugo oko 2 km i široko oko 800–1000 m. Naselje je smješteno uz istočni rub polja. Kuće i obradiva zemljišta su u ravnici ili na blagoj osunčanoj strani. Glavna ekonomska djelatnost stanovništva, uvjetovana geografskim položajem, bilo je stočarstvo, a kao dodatna, zemljoradnja.

Remove ads

Historija

Prema istorijskim izvorima iz sedamdesetih godina 15. stoljeća, u Uboskom je bio jedan od četiri katuna hercegovačkih Vlaha “rodo-plemenske jedinice Burmaza”, najbrojnijeg od bratstava Vlaha. Iz tog vremena je nekropola stećaka Ubosko 1. Na njoj se nalazi 57 stećaka: 2 sljemenjaka, 32 sanduka, 22 ploče i 1 krstača sa pločom. Proglašena je za nacionelni spomenik.[2]

Na Nekropoli Ubosko 2 se nalazi 32 stećka: 31 sanduk, 1 sljemenjak sa postoljem i dio nekog razbijenog spomenika. Poredeći motive i način klesanja ukrasa na ovoj nekropoli, prepoznatljivi su motivi koji se češće pojavljuju na stećcima ljubinjskog kraja i šire u Hercegovini. To su troprutasti krstovi ili elipse, životinje sa velikim kandžama izduženih udova, bordure sa viticama između kojih su trolistovi i slično. Na spomenicima br. 1 i 6 se ponavlja isti motiv, dok su na dva susjedna spomenika uklesani mač i štit, kao znaci pripadnosti pokojnika vjerovatno sitnom plemstvu. Hronološki okvir nekropole je 14. i 15. vijek. Takođe je nacionalni spomenik.[3]

Remove ads

Stanovništvo

Nacionalnost 1991.
Srbi 142
Muslimani 0
Hrvati 0
Jugosloveni 0
ostali 0
Ukupno 142

Privreda

Literatura

  • Đuro Tošić, Istorijski zapisi, Godina LXXII, br.1-2, Podgorica, 1999., 105-129. Prilog identifikovanju i datovanju vlaških stećaka u istočnoj Hercegovini.

Reference

Vanjske veze

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads