Venera u krznu

Venera u krznu (njemački: ) je kratki roman austrijskog pisca Leopolda von Sacher-Masocha originalno objavljen 1870. godine. Zamišljen je kao drugi u nikada dovršenom ciklusu Nasljedstvo Kaina, a također je djelomično i autobiografskog karaktera, odnosno inspiriran autorovim ljubavnim odnosom sa barunicom Fanny Pistor. Protagonist je aristokrat po imenu Severin von Kusiemski postaje toliko općinjen sa ženom po imenu Wanda von Dunajew da je zamoli da ga drži kao roba. Radnja prikazuje kako se njihov odnos razvija dok ga ona vodi na putovanje Evropom davši mu lažni identitet sluge po imenu "Gregor".

Venus im Pelz
naslovnica ukrajinskog izdanja knjige
Autor(i)	Leopold von Sacher-Masoch
Naslov prijevoda	autorova ilustracija
Država	Austro-Ugarska
Jezik	njemački
Žanr(ovi)	erotski roman
Datum izdanja	1870

Venera u krznu je postala najpoznatije djelo von Sacher-Masocha. Godine 1886. je austrijski psihijatar Richard von Krafft-Ebing upravo zahvaljujući njemu za parafiliju karakterističnu za protagonista počeo koristiti izraz mazohizam.

Venera u krznu je kasnije postala predmetom brojnih filmskih ekranizacija, a 1967. godine i pjesmu Venus in Furs američke rock-grupe The Velvet Underground.

Vanjske veze

Venera u krznu na Wikimedijinoj ostavi

• Besplatna e-knjiga: Venus in Furs na Projektu Gutenberg
• Leopold von Sacher-Masoch. Venus im Pelz Arhivirano 2010-11-29 na Wayback Machine-u ()