Venerin prijelaz

Venerin prijelaz ili Venerin tranzit prijelaz je Venere ispred Sunca i zakrivanje dijela njegova kruga. Ne događa se svaki put kad se Venera nađe između Zemlje i Sunca jer se ravnine gibanja Venere i Zemlje oko Sunca razlikuju za 3.4° pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Pojavljuje se 4 puta u 243 godine i obično traje po nekoliko sati (prijelaz 2012. trajao je 6 sati i 40 minuta): između prve i druge pojave razmak je 8 godina (s nekoliko dana razlike) između druge i treće pojave razmak je 105.5 godina, između treće i četvrte opet 8 godina, a do novoga ciklusa treba čekati 121.5 godina.

Slika Venerinog prijelaza 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta.

Ne događa se svaki put Venerin prijelaz, kad se Venera nađe između Zemlje i Sunca, jer se ravnine gibanja Venere i Zemlje oko Sunca razlikuju za 3.4°, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska.

Vrijeme Venerinog prijelaza 1631. predvidio je Johannes Kepler; njegove je proračune usavršio Jeremiah Horrocks, koji je prijelaz motrio 1639. metodom projekcije, što i danas prakticiraju amateri. Prijelazi nisu potpuno vidljivi s cijele Zemlje, tj. prijelaz Venere ne mogu vidjeti promatrači iz onih dijelova Zemlje na kojima je u vrijeme prijelaza noć. Venerin je prijelaz kroz povijest bivao popraćen velikom mobilizacijom znanstvenika i opreme te organizacijom ekspedicija i međunarodnih suradnji kako bi se promatrao iz različitih dijelova svijeta. Ruđer Bošković je za britanski Royal Society sudjelovao u organiziranju dviju takvih ekspedicija (Istanbul 1761. i Kalifornija 1769.). Venerini prijelazi poslužili su za određivanje Sunčeve paralakse, odnosno udaljenosti Zemlje od Sunca (prema metodi Edmonda Halleyja), zatim za procjenu Venerina promjera, a pri prijelazu 1761. Mihail Vasiljevič Lomonosov zapazio je Venerinu atmosferu.

Prije prvih preciznih kronometara, Venerin prijelaz promatrao se i radi određivanja mjesnoga meridijana (zemljopisne dužine). Tako je i ekspedicija Jamesa Cooka s pomoću promatranja Venerina prijelaza 1769. precizno odredila položaj Tahitija.^[1]

Tranzit ili prijelaz

Glavni članak: Tranzit (astronomija)

Tranzit (njemački transit < talijanski transito < latinski transitus: prijelaz, prolaženje, prolaz) ili prijelaz u astronomiji označava prijelaz Merkura ili Venere preko Sunčeva kruga; općenitije, prijelaz manjega nebeskog tijela ili sjene manjega tijela preko kruga većega tijela, npr. prirodnih satelita ispred planeta (Venerin prijelaz). Zaklanjanje manjega tijela većim naziva se okultacija.^[2]

Merkurov prijelaz

Glavni članak: Merkurov prijelaz

Merkurov prijelaz ili Merkurov tranzit prijelaz je Merkura preko Sunčeva kruga (viđeno sa Zemlje). U trenutku prijelaza Merkur se vidi kao mala točkica na Sunčevom krugu. Merkurov prijelaz vidi se češće od Venerinog prijelaza – između 13 i 14 prijelaza tijekom jednog stoljeća – jer je Merkur bliži Suncu i češće se okreće. Merkurovi prijelazi događaju se ili u svibnju ili u studenom. Zadnja tri prijelaza dogodila su se 1999., 2003. i 2006.; a sljedeći će se pojaviti 2016. godine.

3. lipnja 2014. prvi put je Merkurov prijelaz viđen s Marsa, odnosno marsovskog vozila Curiosity.

Slike

• 
  Metoda mjerenja vremenskog trajanja Venerinog prijelaza kako bi se odredila Sunčeva paralaksa (Johann Franz Encke).
• 
  Venerin prijelaz iz 1882.
• 
  Venerin prijelaz 2004. viđen iz Izraela.
• 
  Venerin prijelaz 2012. (NASA).
• 
  Venerin prijelaz 2012. (NASA).

Učestalost Venerinih prijelaza

Venerini prijelazi trenutačno javljaju se sami u lipnju i prosincu. Prijelazi se obično javljaju u paru, skoro istog nadnevka u razmaku od osam godina. To se događa zato što je vrijeme od osam zemaljskih godina skoro jednako vremenu od trinaest Venerinih godina pa su ta dva planeta u osam godina gotovo u istim položajima.

Prošli Venerini prijelazi
Nadnevak prijelaza	Nadnevak srednjeg prijelaza (UTC)			Bilješke	Staza prijelaza (HM Nautical Almanac Office) [3]
	Početak	Sredina	Kraj
23. studenog 1396.	15:45	19:27	23:09	Zadnji prijelaz koji nije u paru.	[4]
25. – 26. svibanj 1518.	22:46 25. svibanj	01:56 26. svibanj	05:07 26. svibanj		[5]
23. svibanj 1526.	16:12	19:35	21:48	Zadnji prijelaz prije otkrića teleskopa.	[6]
7. prosinca 1631.	03:51	05:19	06:47	Predvidio ga Johannes Kepler.	[7]
4. prosinca 1639.	14:57	18:25	21:54	Prvi Venerin prijelaz koje su promatrali Jeremiah Horrocks i William Crabtree.	[8]
6. lipnja 1761.	02:02	05:19	08:37	Mihail Vasiljevič Lomonosov, Jean-Baptiste Chappe d'Auteroche i neki drugi su promatrali iz Rusije; Charles Mason i Jeremiah Dixon su promatrali s Rta dobre nade (Južnoafrička Republika).	[9]
3. – 4. lipnja 1769.	19:15 3. lipnja	22:25 3. lipnja	01:35 4. lipnja	James Cook na svom prvom putanju za Tahiti sa zadatkom da promatra prijelaz, Jean-Baptiste Chappe d'Auteroche u San José del Cabo (Baja California) i Maximilian Hell u Vardø (Norveška).	[10]
9. prosinca 1874.	01:49	04:07	06:26	Pietro Tacchini je vodio putovanje u Muddapur (Indija). Francuska grupa je išla do otočja Campbell (Novi Zeland) i britanska grupa znanstvenika je putovala na Havaje.	[11]
6. prosinca 1882.	13:57	17:06	20:15		[12]
8. lipnja 2004.	05:13	08:20	11:26		[13]
5. – 6. lipnja 2012.	22:09 5. lipnja	01:29 6. lipnja	04:49 6. lipnja	Bilo je vidljivo iz cijelog Tihog oceana i Istočne Azije, dok je početak prijelaza bio vidljiv iz Sjeverne Amerike i završetak iz Europe.	[14]

Budući Venerini prijelazi
Nadnevak prijelaza	Nadnevak srednjeg prijelaza (UTC)			Bilješke	Staza prijelaza (HM Nautical Almanac Office)
	Početak	Sredina	Kraj
10. – 11. prosinca 2117.	23:58 10. prosinca	02:48 11. prosinca	05:38 11. prosinca	Potpun prijelaz biti će vidljiv iz Kine, Japana, Tajvana, Indonezije i Australije. Djelomični prijelaz vidljiv sa zapadne obale SAD-a, Indije, većeg dijela Afrike i Bliskog istoka.	[15]
8. prosinca 2125.	13:15	16:01	18:48	Potpun prijelaz biti će vidljiv iz Južne Amerike i istočnog dijela SAD-a. Djelomični prijelaz vidljiv iz zapadnog dijela SAD-a, Europe i Afrike.	[16]
11. lipnja 2247.	08:42	11:33	14:25	Potpun prijelaz biti će vidljiv iz Afrike, Europe i Bliskog istoka. Djelomični prijelaz vidljiv u Istočnoj Aziji, Indoneziji, Sjevernoj i Južnoj Americi.	[17]
9. lipnja 2255.	01:08	04:38	08:08	Potpun prijelaz biti će vidljiv iz Rusije, Indije, Kine i zapadne Australije. Djelomični prijelaz vidljiv u Africi, Europi i na zapadu SAD-a.	[18]
12. – 13. prosinca 2360.	22:32 12. prosinca	01:44 13. prosinca	04:56 13. prosinca	Potpun prijelaz biti će vidljiv iz Australije i većeg dijela Indonezije. Djelomični prijelaz vidljiv u Azije, Afrike i zapadnog dijela Amerika.	[19]
10. prosinca 2368.	12:29	14:45	17:01	Potpun prijelaz biti će vidljiv iz Južne Amerike, zapadne Afrike i istočne obale SAD-a. Djelomični prijelaz vidljiv u Europi, na zapadu SAD-a i na Bliskom istoku.	[20]
12. lipnja 2490.	11:39	14:17	16:55	Potpun prijelaz biti će vidljiv iz većeg dijela Sjeverne i Južne Amerike, Zapadne Afrike i Europe. Djelomični prijelaz vidljiv u Istočnoj Africi, Bliskom istoku i Aziji.	[21]
10. lipnja 2498.	03:48	07:25	11:02	Potpun prijelaz biti će vidljiv iz većeg dijela Europe, Azije, Bliskog istoka i Istočne Afrike. Djelomični prijelaz vidljiv u Istočnim Amerikama, Indoneziji i Australiji.	[22]