Verno

Verno ili Vitsi (grčki: Βέρνο, Βίτσι^[1], makedonski: Нередска Планина) je planinski masiv na zapadu Egejske Makedonije, na sjeveru Grčke.

Verno
Dio
Vrhovi Verna pod snijegom Vrhovi Verna pod snijegom
Dužina masiva:	30 km km
Širina masiva:	km
Površina masiva:	km²
Najviši vrh:	Vitsi[1] (2,128 [1] m)
Zaštićene oblasti:
Država:	Grčka

Geografija

Masiv Verno dug je nekih 30 km, prostire se po jugu Prefekture Lerin i po sjeveroistoku Prefekture Kostur.

Verno se uzdiže po sredini zapadne Makedonije, kao prirodna granica između Florine i Kastorije.^[1] Antičko ime masiva bilo je Vernon. Verno je izvor brojnih vodotoka, među kojima su najpoznatiji Aliakmon (najduža grčka rijeka) i veliko Jezero Orestijada.^[1] U masivu izvire i Jelaška reka koja teče prema sjeveroistoku.

Najviši vrh masiva je - Vitsi, ima 2.128 metara, drugi poznati vrhovi su Crna šuma (Μαύρο Δάσος) i Sikavitsa (Σικαβίτσα). Sa njih se mogu vidjeti Olimp i Kajmakčalan. Istočni i sjeverni obronci masiva, pokriveni su gustom bukovom šumom, tu izviru brojni potoci koji teku prema istoku i pridonose stvaranju poznatih florinskih jezera. Prvo u tom nizu je Jezero Zazari, koje putem podzemnih kanala napaja niže jezero Himaditidu, a ono daljnja Petron i Vegoritidu.^[1]

Na Verno se sa jugoistoka nadovezuje Masiv Askio, sa sjevera Baba planina, a sa jugozapada Masiv Pindos.

Najbliži gradovi su Kastoria na jugozapadu i Florina na sjeveroistoku. Masiv Verno bio je poprište najintenzivnijih borbi za Grčkog građanskog rata, između 1946. - 1949.^[1]

Verno je zaštićen na nacionalnoj razini kao utočište za ugrožene vrste medvjeda.^[2]

Kod sela Polikerasos udaljenog 22 km od Kastorije nalazi se skijaški centar.^[2]