Vjesnik (novine)

Vjesnik je bio hrvatski politički dnevni list, koji je izlazio Zagrebu. Uz njega je postojala i izdavačka kuća, sa nizom drugih izdanja, koja je u vrijeme socijalističke Jugoslavije imala je osobito velik značaj.

Vjesnik
Nekadašnje sjedište Vjesnika u Zagrebu
Tip	dnevne novine
Format	cijeli format, berliner
Vlasnik	Komunistička partija Hrvatske (1940-1944) Hrvatska (1944 - 2012)
Izdavač	Vjesnik d.d. (1946–2008)[1] Narodne novine d.d. (2008–2010)[2] Tiskara Vjesnik (2010–2012)[2]
Osnivanje	24. lipanj 1940
Jezik	hrvatski
Zadnje izdanje	20. travanj 2012[3]
Sjedište	Slavonska avenija 4, Zagreb, Croatia
ISSN	0350-3305
Službeni website	www.vjesnik.hr

Prvi broj izašao je 24. lipnja 1940. godine, a list se zvao Politički vjesnik. Prilikom tiska je načinjena pravopisna greška, pa je pogrešno stajalo "vijesnik" umjesto "vjesnik". List je, u ilegali, pokrenuo Centralni komitet Komunističke partije Hrvatske. Početkom 1941. godine list dobiva naziv Vjesnik radnog naroda.

Početkom II. svjetskog rata izlazi kao mjesečnik, sada nazvan Vjesnik Hrvatske jedinstvene nacionalno-oslobodilačke fronte, preselivši u jesen 1941. na Kordun, pa 1942. u zaselak Tomići kraj Drežnice. Zanimljivo je da u zaglavlju lista od kolovoza 1941. stoji parola "Smrt fašizmu - sloboda narodu!" koju prihvaća cijeli oslobodilački pokret. Od 1943. tiska se na Kapeli, ponovno kao tjednik. Redakcija se, shodno tijeku rata, nastavlja seliti, a u siječnju 1945. stiže u Split.

Od 11. svibnja 1945., pod današnjim imenom, Vjesnik izlazi kao dnevnik. Tek se tada i službeno u impresumu navodi ime glavnog urednika; bio je to Šerif Šehović. Prve poratne godine Vjesnika protječu u službi novoj vlasti. Šezdesetih godina širi se dopisnička mreža, list se sadržajno osvježava, a naklada raste. Vjesnikova kuća tada izdaje časopise i revije, od kojih su najpoznatiji bili Vjesnik u srijedu (VUS) i Start. Pokreće se akcija "Plava vrpca Vjesnika", nagrada za pothvate spašavanja na moru.

Uoči "Hrvatskog proljeća", list dostiže nakladu od preko 100.000 primjeraka. Godine 1990. dolazi u interesnu sferu nove, HDZ-ove vlasti. Kraće vrijeme, 1992. godine, list nosi naziv Novi vjesnik.

Za Vjesnik je karakteristično da, za razliku od drugih vodećih dnevnih listova u post-komunističkom razdoblju, nije bio privatiziran, te da je sve vrijeme bio u državnom vlasništvu.

Posljednji tiskani broj izašao je 20. travnja 2012. Nakon toga do 26. travnja 2012 izlazi u elektronskom obliku (e-novine), a zatim samo kao internetski portal Vjesnik.hr. Portal je u lipnju 2012. prestao s radom.

Glavni urednici

• Mladen Iveković (1940.)
• Josip Gjergja (1941.)
• Šime Balen (1943.)
• Šerif Šehović (1945.)
• Branko Priselac (1946.)
• Josip Kirigin (1946.)
• Branko Škrinjar (1947.-1948.)
• Zvane Črnja
• Franko Franulović
• Živko Vnuk (1950.)
• Frane Barbieri (1951.-1953.)
• Joško Palavršić (1953.-1955.)
• Božidar Novak (1955.-1963.)
• Milan Beslać (1963.-1966.)
• Mirko Peršen (1966.-1968.)
• Josip Vrhovec (1968.-1969.)
• Milovan Baletić (1970.-1971.)
• Drago Auguštin (1972.-1975.)
• Pero Pletikosa (1975.-1983.)
• Davor Šošić (1984.-1986.)
• Uroš Šoškić (1986.-1987.)
• Stevo Maoduš (1987.-1990.)
• Hidajet Biščević (1990.-1992.)
• Radovan Stipetić (1992.-1993.)
• Božidar Petrač (1993.)
• Krešimir Fijačko (1993.-1994.)
• Ante Ivković (1994.- 1996.)
• Nenad Ivanković (1996.-2000.)
• Igor Mandić (2000.)
• Zlatko Herljević (2000.- 2001.)
• Krešimir Fijačko (2001.- 2004.)
• Andrea Latinović (2004.- 2005.)
• Darko Đuretek (2005.- 2010.)
• Bruno Lopandić, (2010.- 2012.)
• Mirela Lilek, glavna urednica portala Vjesnik.hr, (2011.- )

Suradnici

• Gerhard Ledić (1926. - 2010.)
• Žarko Susić (1915. - 2010.)
• Fran Višnar (1951. - 2015.)