Vrbanjci
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Vrbanjci su naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Kotor-Varoš koja pripada entitetu Republika Srpska. Na popisu stanovništva iz 1991. u njemu je živjelo 2.975 stanovnika.[1]
Remove ads
Geografija
Vrbanjci leže na rijeci Vrbanji, po kojoj su i dobili ime, između njenih pritoka Jezerke, Bosanke i Cvrcke.[2][3][4] Stari naziv naselja Plitska upotrebljavao se dok je njegova glavnina bila uz Bosanku (Plitka rika). Taj naziv zadržao se kao toponim obližnjeg naselja u istoj opštini. Naseljavanje vrbanjskog polja počelo je s izgradnjom uskotračne pruge i međumjesne ceste u pravcu Šipraga i Maslovara. Vrbanjci su do 1964. bili zasebna opċina u bivšem Srezu Kotor-Varoš.
Remove ads
Historija
Nakon pada Kraljevine Bosne 1463. kraj Vrbanjaca se zbila bitka na Večićkom polju oko Mlave, gaza na rijeci Vrbanji, gdje se potisnuta bosanska vojska sukobila s osmanskom. U narodnom predanju zadržala se legenda o poginula tri brata – šehida – koji su mrtvi nosili svoje glave. U spomen tome u selu Večićima izgrađena su tri turbeta.
Tokom Drugog svjetskog rata ovo područje naizmenično su kontrolirali jugoslovenski partizani (Treća proleterska sandžačka i Četvrta proleterska crnogorska udarna brigada) i oružane snage Trećeg rajha. Godine 1942. zbog ubojstva dvojice njemačkih vojnika u selu Staza stanovnici sela Večića i okoline upućeni su u koncentracioni logor Jasenovac. Stanovništvo je pušteno iz logora nakon intervencije jednog katoličkog poglavara iz Banje Luke. Pred kraj rata u Vrbanjcima su 1944. partizani pripremali zauzimanje jednog od posljednjih uporišta domobranske vojske Nezavisne Države Hrvatske u Kotor-Varoši.[5][6][7]
Tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995) paravojne snage bosanskih Srba počinile su zločine nad civilnim stanovništvom Vrbanjaca i okolnih naselja.[8][9] Progonjeno je lokalno bošnjačko i hrvatsko stanovništvo, dok su oštećeni mnogi objekti, poput župne crkve. Nakon završetka rata većina bošnjačkog stanovništva vratila se u Vrbanjce.
Roditelji bošnjačkih učenika lokalne Osnovne škole „Sveti Sava” vodili su sedmogodišnji sudski postupak da se učenicima te škole omogući nastava na bosanskom jeziku. Pošto je zahtjev odbijen na Općinskom sudu u Kotor-Varoši i Okružnom sudu u Banjoj Luci, Ustavni sud Republike Srpske donio je presudu u korist roditelja u decembru 2019.[10][11]
Remove ads
Stanovništvo
Prema podacima iz 1953. u naselju je živjelo 4.919 stanovnika, od kojih je 1.728 Hrvata, 1.678 Srba, 1.505 Jugoslavena, 4 Crnogorca, 1 Slovenac, po 1 pripadnik zapadnoslavenskog i istočnoslavenskog naroda i 1 pripadniik neslavenskog naroda.[12] Noviji podaci tabelarno su navedeni u nastavku.
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads