Zakarpatska oblast

Zakarpatska oblast je administrativna oblast koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajini. Upravno središte oblasti je grad Užgorod.

Zakarpatska oblast
Закарпатська область
Država	Ukrajina
Službeni jezik	ukrajinski
Sjedište oblasti	Užgorod
Površina	12.777[1] km²
Stanovništvo	1.254.614 (2001.)
Gustoća stanovništva	98 st./km²
Datum osnivanja	22 siječnja 1946.
Administrativna podjela oblasti
Rajona	13
Gradovi	5
Gradova ukupno	11
Mali gradova	19
Naselja	579
Službena stranica	www.carpathia.gov.ua
Karta
Zakarpatska oblast na administrativnoj podjeli Ukrajine

Ime

Oblast se također naziva i Transkarpatska oblast, Transkarpatija, Zakarpatje, ili povijesno kao Karpatska Rutenija, ili Rusinija. Nazivi Zakarpatska oblasti na drugim jezicima

• ukrajinski: Закарпатська область [Zakarpats’ka oblast’]
• rusinski: Подкарпатьска област [Podkarpat’ska oblast]
• mađarski: Kárpátontúli terület, ili Kárpátalja
• rumunjski: Regiunea Transcarpaţia
• slovački: Zakarpatská oblasť
• poljski: Obwód zakarpacki
• ruski: Закарпатская область [Zakarpatskaya oblast]

Geografija

Zakarpatska oblast ima ukupnu površinu 12.777 km2 i nalazi se na obroncima Karpata u zapadnoj Ukrajini.^[2]

Administrativna podjela Zakarpatske oblasti

Oblast graniči sa Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom. Na zapadu graniči sa slovačkim krajevima Prešov i Košice i mađarskim županijama Borsod-Abaúj-Zemplén i Szabolcs-Szatmár-Bereg, na jugu graniči sa rumunjskim županijama Satu Mare i Maramureş , na istoku i sjeveroistoku graniči sa ukrajinskim oblastima Ivano-Frankivska i Lavovska oblast te sa poljskim Južnokarpatskim Vojvodstvom.

Administrativna podjela

Zakarpatska oblast dijeli sa na 13 rajona, i na pet gradova municipija, postoji ukupno sedam gradova, 19 malih gradova i više od 579 naselja.

Historija

U prošlosti je ovaj region bio poznat kao Karpatska Rutenija. Sloveni su se na ovo područje doselili u 4. veku. U 7-8. veku, slovensko pleme Beli Hrvati je živelo na ovoj teritoriji. U 9-10. veku, region je bio deo Bugarskog carstva, a u to vreme se pominje i lokalni vladar knez Laborec, koji je bio bugarski vazal. U 10-11. veku region je bio deo Kijevske Rusije. Posle toga region dolazi pod vlast Ugarske, a u 13. veku je, pod sizerenstvom Ugarske, velikim delom ove regije vladao rutenski plemić knez Rostislav. Tokom kolapsa centralne vlasti u Ugarskoj, krajem 13. i početkom 14. veka, regijom su vladali faktički nezavisni lokalni vladari Amade Aba i Mikloš Pok. Jedan deo regije je u to vreme pripadao slovenskoj kraljevini Galicija-Volinija.

U 16. veku region je podeljen između Habzburške monarhije i vazalne osmanske kneževine Transilvanije. Kasnije će ceo region pripasti Transilvaniji, da bi 1699. godine u celosti pripao Habzburškoj monarhiji. Posle propasti Monarhije, 1918. godine, region će postati deo Zapadnoukrajinske narodne republike, a potom deo Čehoslovačke. 1927. godine region postaje jedna od pokrajina Čehoslovačke, da bi proglasio nezavisnost 1939. godine. Međutim, ubrzo nakon toga region okupira i anektira Hortijeva Mađarska. Dolaskom sovjetske Crvene armije 1944. godine, region ulazi u sovjetsku sferu uticaja: biće zvanično priključen Sovjetskom Savezu 1945. a sovjetskoj Ukrajini 1946. godine.

• 
  Zapadnoukrajinska narodna republika 1918. godine
• 
  Provincije Čehoslovačke 1928-1938. godine
• 
  Nezavisna Karpato-Ukrajina 1939. godine

Stanovništvo

Prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine u Zakarpatskoj oblasti živi 1.254.614 stanovnika.

Većinsko stanovništvo su Ukrajinci kojih ima 80,5%, postoje i brojne druge manjine od njih najviše je Mađara 12,1%, Rumunja 2,6%, Rusa 2,5%, Roma 1,1%, Slovaka 0,5% i Nijemaca 0,3%. Ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao zasebnu manjinu već ih smatra da pripadaju ukrajinskom etničkom zajednicom. Oko 10.100 osoba 0,8% izjasnilo se kao Rusini prema zadnjem popisu stanovništva.^[3]