Zapadna Dvina

Zapadna Dvina ili Daugava (ruski: Западная Двина́, bjeloruski: Заходняя Дзвіна, letonski: Daugava, njemački: Düna, poljski: Dźwina) je najveća rijeka u Bjelorusiji i Latviji duga 1 020 km.^[1]

Zapadna Dvina Daugava Западная Двина
Lokacija
Države	Rusija  Bjelorusija  Latvija
Gradovi	Riga, Vitebsk
Hidrografija
Izvor   – aps. visina	Valdajska visoravan (Rusija) 221
Ušće   – aps. visina	Riški zaljev (Baltičko more) 0
Dužina	1 020 [1]
Pritoke	Aiviekste, Ogre, Pērse, Dubna, Meža, Disna
Hidrologija
Protok   – srednji	678 m³/s
Sliv   – površina	88 000 [1] km²
Ulijeva se u	Baltičko more
Transport
Plovnost	Od ušća do Vitebska

Geografija

Zapadna Dvina izvire na Valdajskoj visoravni u Rusiji, na nadmorskoj visini od 221 metra. Nakon tog teče u velikom luku u smjeru sjeverozapada, preko Bjelorusije i Latvije, da se nakraju kod grada Rige ulije u Baltik.

Zapadna Dvina ima porječje veliko oko 88 000 km²^[1], većina tog terena ima nadmorsku visinu između 100 do 200 m tako da je uz korito rijeke mnogo močvara i šuma. U porječju ima preko 5 000 jezera, koja su većinom mala (najveća su Rezna i Lubana u Latviji.^[1]

Karta porječja Zapadne Dvine

Zapadna Dvina je plovna do Vitebska, a kako je kanalom je preko Berezine povezana s Dnjeprom tako je praktički njome moguće doploviti do Crnog mora. Na rijeci su podignute tri hidroelektrane; Rīgas, Ķegums i Pļaviņas.