Zlatibor (grad)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Zlatibor (do 1893. Kulaševac, 1893–1946. Kraljeva Voda, 1946–1995. Partizanske Vode), grad u Srbiji u opštini Čajetina u Zlatiborskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 2344 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 1684 stanovnika).
Remove ads
Historija
Do kraja 19. veka, ovo tada još malo selo zvalo se Kulaševac, po izvoru i potoku u svom centru. Od građevina, ovde se nalazio samo drveni čardak Jovana Mićića. Zlatiborski serdar, a izgleda i knjaz Miloš, ovde su letovali sa porodicama.
Kralj Aleksandar Obrenović je 1893. godine boravio na Kulaševcu i obećao Petru Mićiću, tadašnjem predsedniku opštine, da će Zlatibor postati turistički kraj. Kralj je na Preobraženje Gospodnje te godine podigao česmu na izvoru Kulaševca i od tada se ovo mjesto zove Kraljeva Voda. Septembra 1905. godine, Kraljevu Vodu je posetio i kralj Petar I Karađorđević sa prestolonaslednikom Aleksandrom. Od tada se razvija brže turizam na Zlatiboru i na Kraljevoj Vodi. Hotel „Kraljeva Voda“ i jedna vila završeni 1910. godine, prvi su objekti koji su počeli da primaju goste. Kraljeva Voda je 1927. godine modernim putem povezana sa Užicem. Podignut je novi hotel „Švajcarija“ i besplatno se dijele ljetnjikovci. Dom za smještaj i oporavak invalida izgrađen je 1931. godine. Iste godine, Kraljeva Voda je dobila i vodovod.
Poslije Drugog svjetskog rata, u spomen strijeljanim partizanskim ranjenicima novembra i decembra 1941. godine, Kraljeva Voda dobija naziv Partizanske Vode. Sedamdesetih godina 20. vijeka se razvija, što nije prestala ni do danas. Krajem XX vijeka, naziv Partizanske Vode promijenjen je u Zlatibor, pa često dolazi do miješanja imena mjesta i planine, posebno među turistima.
Rastući i šireći se, Zlatibor se povezao sa Palisadom, koji je nekada bio odvojeno mjesto. Na Palisadu se takođe razvijao turizam. Placevi za gradnju vikendica dijeljeni su besplatno, a u većini slučajeva, vlasnici su bili Beograđani[nedostaje referenca].
Remove ads
Demografija
U naselju Zlatibor živi 1834 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,0 godina (36,3 kod muškaraca i 37,7 kod žena). U naselju ima 811 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,89.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika. Zlatibor je od svih zlatiborskih naselja zabilježio najveći porast stanovništva u posljednjih deset godina. 1991. godine.
Stanovništvo prema polu i starosti [2]
m | ž | |||
? | 10 | 8 | ||
80+ | 10 | 13 | ||
75-79 | 27 | 22 | ||
70-74 | 25 | 37 | ||
65-69 | 49 | 57 | ||
60-64 | 44 | 46 | ||
55-59 | 54 | 58 | ||
50-54 | 87 | 100 | ||
45-49 | 116 | 124 | ||
40-44 | 95 | 104 | ||
35-39 | 94 | 100 | ||
30-34 | 76 | 73 | ||
25-29 | 84 | 80 | ||
20-24 | 90 | 80 | ||
15-19 | 88 | 82 | ||
10-14 | 106 | 86 | ||
5-9 | 57 | 63 | ||
0-4 | 47 | 52 | ||
prosek | 36.3 | 37.7 |
Domaćinstva
|
|
Domaćinstva
|
|
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Remove ads
Promene naziva naselja Zlatibor
Galerija
- Park pored Zlatiborskog jezera
Povezano
- Zlatibor, planina
Reference
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads