Avgust Strindberg
From Wikipedia, the free encyclopedia
Johan Avgust Strindberg (šved. [1] [ˈoːɡɵst ²strɪnːdbærj]; Stokholm, 22. januar 1849 — Stokholm, 14. maj 1912) bio je švedski pisac, dramaturg i slikar.[2][3][4] Od svog najranijeg rada, Strindberg je razvio inovativne oblike dramskog delovanja, jezika i vizualne kompozicije.[5] Smatra se „ocem” savremene švedske književnosti, a njegova Crvena soba (1879) često se opisuje kao prvi moderni švedski roman.[6][7]
Avgust Strindberg | |
---|---|
Puno ime | Johan August Strindberg |
Datum rođenja | (1849-01-22)22. januar 1849. |
Mesto rođenja | Stokholm Švedska |
Datum smrti | 14. maj 1912.(1912-05-14) (63 god.) |
Mesto smrti | Stokholm Švedska |
Potpis | |
Strindberg se smatra jednim od najznačajnih švedskih pisaca i začetnikom modernog teatra.[8] U svojim autobiografskim delima, posebno romanu Služavkin sin () svoje detinjstvo je prikazivao težim nego što je zaista bilo. Radio je kao kućni učitelj, činovnik u telegrafskom uredu, glumac, bibliotekar, novinar, a okušao se i u studijama medicine.
Tri puta se ženio: , i . Njegov odnos prema ženama bio je prilično problematičan, od mišljenja da žene i muškarci imaju ista prava u Brakovima () do mizoginih viđenja u Brakovima () i drugim delima.
Pisao je romane, novele, pripovetke, pesme, kritike, pisma, ali je najveću vrednost dostigao u dramama,[9][10] posebno naturalističkim, na primer Gospođicom Julijom () kojoj prethodi Predgovor (), značajan manifest naturalizma; dok se drame Igra snova () i Sablasna sonata () smatraju pretečom ekspresionizma. Njegov naturalizam razlikuje se od naturalizma Emila Zole.