Nurage
drevni oblik megalitskih građevina na Sardiniji / From Wikipedia, the free encyclopedia
Nurage (srp. jed.) ili Nuragi (mn.) (ital. nuraghe; izgovor: [nu'rage]; množina ital.: nuraghi; sardinski: nuraghes) je glavni oblik megalitskih građevina na Sardiniji koje datiraju od prije 1000. god. p.n.e., a danas se smatraju simbolom autohtone sardinijske kulture. Naziv joj vjerovatno potiče od sardinskog naziva za brojna mjesta: Nurra, Nurri, Nurru, što ima korijene u izrazu za gomilu kamenja ili otvor u zemlji - nurra[1]
Nuragi su građeni na mjestu odakle se pruža pogled daleko na sve strane i obično su imali oblik valjkastog tornja koji podjseća na košnicu; neki su viši od 20 metara i bili su izrazito vješto građeni od slaganog kamena bez veziva (suvozid) jer nisu imali temelje, a znali su biti teški nekoliko tona.
Njihova funkcija nikada nije sa sigurnošću utvrđena, te se pretpostavljalo kako su služili kao hramovi[lower-alpha 1], naselja, vladarske rezidencije, vojna uporišta, svečane dvorane, ili, najvjerovatnije, kombinacija nekoliko funkcija. No, svima im je zajednički smještaj na strateškim mjestima s kojih se lako upravljalo okolinom.
Najnovija teorija je da su sardinijski nuragi bili nezavisna mjesta, gradovi-države (poput grčkih polisa), koji su činili federaciju, a gradnjom ovih citadela dijelili su teritoriju između sebe.