Plišana revolucija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Plišanom ili Nežnom revolucijom (češ. ; slč. ) se naziva period promena u bivšoj Čehoslovačkoj, između 17. novembra i 29. decembra 1989. godine, koje su dovele do pada tadašnjeg komunističkog režima u toj državi.[1] Ubrzanju promena doprineo je i raspad bivšeg sovjetskog bloka i rastuće nezadovoljstvo stanovništva.
Dana 17. novembra 1989. (Međunarodni dan studenata), policija je ugušila studentske demonstracije u Pragu.[2] Ovaj događaj je obeležio 50. godišnjicu nasilno ugušenih demonstracija protiv nacističkog napada na Univerzitet u Pragu 1939. godine, gde je 1.200 studenata uhapšeno, a 9 ubijeno (pogledajte Poreklo Međunarodnog dana studenata). Događaj iz 1989. izazvao je niz demonstracija od 17. novembra do kraja decembra i pretvorio se u antikomunističke demonstracije. Dana 20. novembra, broj demonstranata okupljenih u Pragu porastao je sa 200.000 prethodnog dana na procenjenih 500.000. Celokupno najviše rukovodstvo Komunističke partije, uključujući i generalnog sekretara Miloša Jakeša, podnelo je ostavku 24. novembra. Dana 27. novembra održan je dvočasovni generalni štrajk u kojem su učestvovali svi građani Čehoslovačke.
Kao odgovor na kolaps drugih vlada Varšavskog pakta i sve veće ulične proteste, Komunistička partija Čehoslovačke je 28. novembra objavila da će se odreći vlasti i okončati jednopartijsku državu. Dva dana kasnije, savezni parlament je formalno izbrisao delove ustava dajući Komunističkoj partiji monopol vlasti. Bodljikava žica i druge prepreke uklonjene su sa granice sa Zapadnom Nemačkom i Austrijom početkom decembra. Predsednik Gustav Husak je 10. decembra imenovao prvu uglavnom nekomunističku vladu u Čehoslovačkoj od 1948. i podneo ostavku. Aleksandar Dubček je izabran za predsednika saveznog parlamenta 28. decembra, a Vaclav Havel za predsednika Čehoslovačke 29. decembra 1989. godine.
U junu 1990. Čehoslovačka je održala svoje prve demokratske izbore[3] od 1946. Čehoslovačka se 31. decembra 1992. mirno podelila na dve zemlje, Češku i Slovačku.
Do raspada Čehoslovačke došlo je uglavnom zbog pitanja nacionalnog upravljanja između Slovaka i Čeha (dve glavne etničke grupe koje su činile bivšu Čehoslovačku).