Šivizam
From Wikipedia, the free encyclopedia
Šivizam (Devanagari: शैव संप्रदाय;[1][2][3]) jedna je od glavnih tradicija unutar hinduizma koja poštuje Šivu kao Vrhovno biće.[4][5][note 1] Sledbenici Šivizma se nazivaju „šivistima”. To je jedna od najvećih sekti koja veruje da je Šiva - obožavana kao stvaralac i razarač svetova - vrhovni bog nad svima.[6] Šiva ima mnogo podtradicija, koje se kreću od duhovnog dualističkog teizma, kao što je Šiva Sidanta do monističkog neteizma orijentiranog na jogu, kao što je kašmirski šivizam.[7][8][9] Šivizam smatra Vede i tekstove Agame važnim teološkim izvorima.[10][11][12] Poreklo Šivizma može se pratiti od zamisli Rudre u Rigvedi.[13]
Šivizam ima drevne korene, koji se mogu pratiti u vedskoj literaturi drugog milenijuma pne, mada to je u obliku vedskog božanstva Rudre.[14] Drevni tekst Švetašvatara Upanišad iz kasnog prvog milenijuma pne spominje termine kao što su Rudra, Šiva i Mahešvaram,[15][16] ali se njegova interpretacija kao teistički ili monistički tekst šivizma osporava.[17][18] U ranim vekovima nove ere prvi jasan dokaz dolazi od Paupata Šivisma.[14] Pobožni i monistički šivizam postao je popularan u 1. milenijumu, i ubrzo je postao dominantna religijska tradicija mnogih hinduističkih kraljevstava.[14] U jugoistočnu Aziju dospeo je ubrzo nakon toga, što je dovelo izgradnje hiljada hramova Šive na ostrvima Indonezije, kao i Kambodže i Vijetnama, koji su se uporedo razvijali sa budizmom u ovim regionima.[19][20] U savremenom dobu, šivizam je jedan od glavnih aspekata hinduizma.[14]
Šivistička teologija se kreće od Šive kao kreatora, čuvara, razarača do njegog poistovećivanja sa Atmanom (suštinom, dušom) unutar sebe i svakog živog bića. Ona je blisko povezana sa šaktizmom, a deo šivista vrši bogosluženje u hramovima Šive i Šakte.[9] Hinduistička tradicija najviše prihvata asketski život i naglašava jogu. Kao i druge hinduističke tradicije, ona ohrabruje pojedinca da otkrije i bude jedno sa Šivom unutar sebe.[7][8][21] Šivizam je jedna od najvećih tradicija u hinduizmu.[22][23]