период у холандском сликарству током 17. столећа From Wikipedia, the free encyclopedia
Zlatno doba holandskog slikarstva se odvilo tokom holandskog zlatnog doba, perioda u holandskoj istoriji u 17. veku,[5] tokom i nakon kasnijeg dela Osamdesetogodišnjeg rata (1568–1648) za nezavisnost Holandije.
Nova Holandska republika bila je najnaprednija nacija u Evropi i predvodila je evropsku trgovinu, nauku i umetnost. Severne holandske provincije koje su sačinjavale novu državu su tradicionalno bile manje važna umetnička središta od gradova u Flandriji na jugu. Prevrati i veliki transferi stanovništva usled rata, kao i oštar prekid sa starim monarhističkim i katoličkim kulturnim tradicijama, značili su da je holandska umetnost morala da ponovo otkrije sebe. Zastupljenost slike sa religioznim subjektima je naglo opala, ali je raslo veliko novo tržište za sve vrste sekularnih subjekata.
Iako je holandsko slikarstvo Zlatnog doba uključeno u opšti evropski period baroknog slikarstva, i često pokazuje mnoge njegove karakteristike, najviše mu nedostaju idealizacije i ljubavi prema sjaju tipičnog baroknog rada, uključujući i radove susedne Flandrije. Većina radova, uključujući i onaj po kome je period najpoznatiji, odražava tradiciju detaljnog realizma nasleđenog iz ranog holandskog slikarstva.
Osobena karakteristika ovog perioda je proliferacija različitih žanrova slika,[6] sa većinom umetnika koji proizvode veći deo svog rada unutar jednog od njih. Potpuna razvijenost ove specijalizacije vidljiva je od kasnih 1620-ih, a period od tada pa do Francuske invazije iz 1672. godine predstavlja srž slikarstva zlatnog doba. Umetnici bi provodili većinske delove svojih karijera u slikanju samo portreta, žanrovskih scena, pejzaža, morskih pejzaža i brodova, ili mrtvih priroda, a često i određene podvrste u okviru ovih kategorija. Mnogi od ovih tipova tema bili su novi u zapadnom slikarstvu, a načini na koji su ih holandski slikari u tom periodu predstavljali bili odlučujući za njihov budući razvoj.
Posebnost ovog perioda, u poređenju sa ranijim evropskim slikarstvom, bio je ograničen broj religijskih slika. Holandski kalvinizam zabranio je verske slike u crkvama, i iako su biblijski predmeti bili prihvatljivi u privatnim kućama, relativno malo ih je proizvedeno. Ostale tradicionalne klase istorijskog i portretnog slikarstva bile su prisutne, ali je овaj period mnogo izraženiji по velikом brojу drugih žanrova, podeljenih u brojne specijalizovane kategorije, kao što su prizori seljačkog života, pejzaži, prikazi gradova, pejzaži sa životinjama, pomorske slike, cvetne slike i mrtve prirode raznih vrsta. Na razvoj mnogih od ovih tipova slikarstva odlučno su uticali holandski umetnici iz 17. veka.
Široko rasprostranjena teorija „hijerarhije žanrova” u slikarstvu, prema kojoj su neki tipovi smatrani prestižnijim od drugih, naveli su mnoge slikare da prave istorijske slike. Međutim, njih je bilo najteže prodati, kao što je to čak i Rembrandt iskusio. Mnogi su bili primorani da proizvode portrete ili žanrovske scene, koje su se mnogo lakše prodavale. U opadajućem redosledu statusa, kategorije u hijerarhiji su bile:
žanrovsko slikarstvo ili scene svakodnevnog života
pejzažno slikarstvo, uključujući morske pejzaže, bitke, gradske pejzaže i ruševine (pejzaži su bili „običan pešak u armiji umetnosti” prema Samjuelu van Hogstratenu.[7])
Stranci su primetili ogromne količine proizvedene umetnosti i velike sajmove na kojima se prodavalo mnogo slika – grubo se procenjuje da je samo za 20 godina posle 1640. godine naslikano preko 1,3 miliona holandskih slika.[10] Obim produkcije značio je da su cene bile prilično niske, osim za najpoznatije umetnike; kao i u većini narednih perioda, postojao je strm nagib cena za pomodne umetnike.[11] Oni bez jake savremeničke reputacije ili koji su izašli iz mode, uključujući mnoge koji se danas smatraju najvećima u tom periodu, kao što su Vermer, Frans Hals i Rembrant u njegovim poslednjim godinama, imali su značajnih problema da zarade za život i umrli su siromašni; mnogi umetnici su imali druge poslove, ili su u potpunosti napustili umetnost.[12] Posebno je francuska invazija 1672. (Rampjar, ili „godina katastrofe“), donela je ozbiljnu depresiju na tržištu umetnosti, koje se nikada nije vratilo na ranije visine..[13]
Distribucija slika bila je veoma široka: „da, mnogi paori, kovači, postolari i drugi, imaće neku sliku u svojoj kovačnici i u svoj štali. Takav je opšti pojam, sklonost i oduševljenje koje ovi starosedioci imaju prema slikama” izvestio je jedan engleski putnik 1640. godine.[14] Po prvi put je bilo mnogo profesionalnih trgovaca umetničkim delima, nekoliko takođe značajnih umetnika, kao što su Vermer i njegov otac, Jan van Gojen i Vilem Kalf. Rembrantov diler Hendrik van Ujlenburg i njegov sin Gerit bili su među najvažnijim. Pejzaži su bili najlakša nenaručena dela za prodaju, a njihovi slikari su bili „obični lakeji u vojsci umetnosti“ prema Samjuelu van Hogstratenu.[15]
In general histories 1702 is sometimes taken as the end if the Golden Age, a date which works reasonably well for painting. Slive, who avoids the term (see p. 296), divides his book into two parts: 1600–1675 (294 pages) and 1675–1800 (32 pages).
Confusingly, one particular genre of painting is called genre painting, the painting of some kind of everyday scenes with unidentified people. But, for example, still-life is also a genre in painting.
Dirck Hals Biography in De groote schouburgh der Nederlantsche konstschilders en schilderessen (1718) by Arnold Houbraken, courtesy of the Digital library for Dutch literature
Jan Steen was an innkeeper, Aelbert Cuyp was one of many whose wealthy wives persuaded them to give up painting, although Karel Dujardin seems to have run away from his to continue his work. Conversely Jan van de Cappelle came from a very wealthy family, and Joachim Wtewael was a self-made flax tycoon. See their biographies in MacLaren. The fish artist Jacob Gilligalso worked as a warder in the Utrecht prison, conveniently close to the fish market.Архивирано 2018-08-13 на сајту Bankrupts included: Rembrandt, Frans Hals, Jan de Bray, and many others.
Fuchs, стр.104 harvnb грешка: no target: CITEREFFuchs (help)
"Ekkart": Rudi Ekkart and Quentin Buvelot (eds), Dutch Portraits, The Age of Rembrandt and Frans Hals, Mauritshuis/National Gallery/Waanders Publishers, Zwolle. 2007.978-1-85709-362-9.
Ingamells, John, The Wallace Collection, Catalogue of Pictures, Vol IV, Dutch and Flemish, Wallace Collection. 1992.ISBN 978-0-900785-37-5.
Lloyd, Christopher, Enchanting the Eye, Dutch Paintings of the Golden Age, Royal Collection Publications. 2004.ISBN 978-1-902163-90-1.
MacLaren, Neil, The Dutch School, 1600–1800, Volume I, 1991, National Gallery Catalogues, National Gallery, London. ISBN 978-0-947645-99-1.
Prak, Maarten, (2003) "Guilds and the Development of the Art Market during the Dutch Golden Age." In: Simiolus: Netherlands Quarterly for the History of Art, vol. 30, no. 3/4. (2003), pp. 236–251. Expanded version is Prak (2008)
Reitlinger, Gerald; The Economics of Taste, Vol I: The Rise and Fall of Picture Prices 1760–1960, Barrie and Rockliffe, London, 1961
Schama, Simon, The Embarrassment of Riches: An Interpretation of Dutch Culture in the Golden Age, 1987
Shawe-Taylor, Desmond and Scott, Jennifer, Bruegel to Rubens, Masters of Flemish Painting, Royal Collection Publications, London. 2008.978-1-905686-00-1.
Alois Riegl, The Group Portraiture of Holland, reprint 2000, Getty Publications. 9780892365487., first published in German in 1902, fully available online
Bonafoux, Pascal, and Johannes Vermeer van Delft. Vermeer. New York: Konecky & Konecky, 1992. Bonafoux, Pascal (2000). Vermeer. Konecky & Konecky. ISBN978-1-568-52308-8. OCLC249850444.
Cant, Serena, and Jan Vermeer van Delft. Vermeer and His World, 1632-1675. London: Quercus, 2009. Cant, Serena (2009). Vermeer and His World, 1632-1675. Penguin. ISBN978-1-849-16005-6. OCLC699202293.
Franits, Wayne E. The Cambridge Companion to Vermeer. Cambridge: Cambridge University Press, 2001. Franits, Wayne E. (27. 8. 2001). The Cambridge Companion to Vermeer. Cambridge University Press. ISBN978-0-521-65330-5. OCLC45284708.CS1 одржавање: Формат датума (веза)
Franits, Wayne E. Dutch Seventeenth-Century Genre Painting: Its Stylistic and Thematic Evolution. New Haven, Conn: Yale University Press, 2004. Franits, Wayne E. (јануар 2004). Dutch Seventeenth-century Genre Painting: Its Stylistic and Thematic Evolution. Yale University Press. ISBN978-0-300-10237-6. OCLC473754188.CS1 одржавање: Формат датума (веза)
Gaskell, Ivan, and Michiel Jonker. Vermeer Studies: [Proceedings of the Symposia "New Vermer Studies" Held in 1995 in Washington, and in 1996 in The Hague]. Washington: National Gallery of Art, 1998. Vol. 55. . ISBN978-0-300-07521-2. OCLC631981597. Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
Gowing, Lawrence, and Johannes Vermeer. Vermeer. Berkeley, Calif: University of California Press, 1997. Gowing, Lawrence (1997). Vermeer. University of California Press. ISBN978-0-520-21276-3. OCLC36857459.
Henderson, Jasper, Victor Schiferli, and Lynne Richards. Vermeer: The Life and Work of a Master. Amsterdam: Rijksmuseum, 2011. Henderson, Jasper; Schiferli, Victor (2011). Vermeer: The Life and Work of a Master. Rijksmuseum. ISBN978-9-086-89068-2. OCLC763023437. - Translated from the Dutch from Lynne Richards.
Koningsberger, Hans. The World of Vermeer, 1632-1675. Time-Life Library of Art series. Amsterdam: Time-Life Books, 1985. Koning, Hans (1979). The World of Vermeer, 1632-1675. Time-Life Books. ISBN978-0-900-65858-7. OCLC13302281.
Metropolitan Museum of Art (New York, N.Y.), and Liedtke, Walter A. The Milkmaid by Johannes Vermeer / Walter Liedtke. New York: The Metropolitan Museum of Art, 2009 OCLC839735356
Plomp, Michiel, et al. Vermeer and the Delft School / Walter Liedtke. New York: The Metropolitan Museum of Art, 2001. Liedtke, Walter A.; Plomp, Michiel; Rüger, Axel (2001). Vermeer and the Delft School. Metropolitan Museum of Art. ISBN978-0-870-99973-4. OCLC819761194.
Pollock, Griselda. Differencing the Canon Feminist Desire and the Writing of Art's Histories. London: Routledge, 1999. Pollock, Griselda (15. 4. 2013). Differencing the Canon: Feminism and the Writing of Art's Histories. Routledge. ISBN978-1-135-08440-0. OCLC842262336.CS1 одржавање: Формат датума (веза)
Rand, Harry. 1998. "Wat maakte de 'Keukenmeid' van Vermeer?" Bulletin Van Het Rijksmuseum. 46, no. 2-3: 275-278. ISSN0165-9510OCLC772557024
Vermeer, Johannes, and Taco Dibbits. Milkmaid by Vermeer and Dutch Genre Painting Masterworks from the Rijksmuseum Amsterdam: Exhibition, The National Art Center, 26 September-17 December 2007. Tokyo: Tokyo Shimbun, 2007. OCLC690709724 - 2007 exhibition catalog
Wheelock, Arthur K., and Johannes Vermeer. Vermeer: The Complete Works. New York: H.N. Abrams, 1997. Arthur K Wheelock JR; Vermeer, Johannes (септембар 1997). Vermeer: The Complete Works. Harry N. Abrams. ISBN978-0-810-92751-3. OCLC36178954.CS1 одржавање: Формат датума (веза)
Vermeer and The Delft School, an exhibition catalog from The Metropolitan Museum of Art (fully available online as PDF), which contains material on Paulus Potter