Agrikultura

From Wikipedia, the free encyclopedia

Agrikultura
Remove ads

Agrikultura mak atividade hanesan kuda to'os ka hakiak animal hodi kria ai-han ka medisina no agrikultura Mak Sai Hun ba Vida Moris Nian.

Thumb
Hare iha Oemolo (Lifau) (Oe-Kusi)

Iha mundu agrikultura hahu'u tinan 10.000 liu ba iha area naran Crescente Fértil, ne'ebé ohin loron konhese nu'udar nasaun Irak, Syria, Turquia, no Egito.[1] Dahuluk ema kuda trigu no cevada, maibe iha tempu ne'eba sira mos hetan aihoris fuik. Iha tempu ne'eba karik ema hahu agrikultura tamba iha mudansa ba klimatika no mudansa rai. Ho agrikultura ema bele han barak liu se kompara ho buka aihan fuik.

Remove ads

Parte populasaun ne'ebé halo to'os

Thumb
Agrikultura uluk iha Egito

Iha mundu populasaun hamutuk 2,5 billaun mak halo to'os. Parte 80 % husi populasaun Timór Lorosa'e halo to'os hodi fornese ai-han loron-loron.[2] Iha nasaun riku sira, populasaun 10% de'it mak halo to'os.[3]

Sistema agrikultura oin-oin

Thumb
Silu trigu ho makina

Iha nasaun riku sira, to'os sira luan tebes no ema kuda aihan liuliu hodi fa'an no distribui deit, laos hodi konsume. To'os nain sira iha nasaun riku mos uza makina atu bele hodi halo fasil no kuda aihan barak liutan. Sistema agrikultura ne'e avansadu maibe bele kria polusaun ba rai no ar, tanba uza produtu kimika barak.[4]

Top protudu agrikultura

Iha mundu tomak produtu agrikultura ne'ebé produz barak liu mak: tohu, batar no foos.[5]

Referencia

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads