Asparaginska kiselina
From Wikipedia, the free encyclopedia
Asparaginska kiselina, ili aspartična kiselina, (skraćenice: Asp ili D; Asx ili B predstavlja bilo asparaginsku kiselinu ili asparagin)[5] je α-aminokiselina sa hemijskom formulom HO2CCH(NH2)CH2CO2H. Karboksilatni anjon asparaginske kiseline je poznat kao aspartat. L-izomer aspartata je jedna od 20 proteinogenih aminokiselina, i.e. strukturnih blokova proteina. Njegovi kodoni su GAU i GAC.
Asparaginska kiselina | |
---|---|
IUPAC ime | |
Drugi nazivi | Amino-sukcinska kiselina, aspartična kiselina[1] |
Identifikacija | |
Abrevijacija | Asp, D |
CAS registarski broj | 617-45-8 Y, 56-84-8 (L-izomer) 1783-96-6 (D-izomer) |
PubChem[2][3] | 424 |
ChemSpider[4] | 411 |
EC-broj | 200-291-6 |
MeSH | Aspartic+acid |
Jmol-3D slike | Slika 1 |
Svojstva | |
Molekulska formula | C4H7NO4 |
Molarna masa | 133.1 g mol−1 |
Opasnost | |
EU-indeks | nije na listi |
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |
Infobox references |
Asparaginska kiselina, zajedno sa glutaminskom kiselinom, je klasifikovana kao kisela aminokiselina sa pKa vrednošču od 4.0. Aspartat je sveprisutan u biosintezi. Kao kod svih aminokiselina, lokacija protona kiseline zavisi od pH vrednosti rastvora i kristalizacionih uslova.