Autoimunske bolesti su brojni poremećaji koji nastaju kao posljedica gubitka imunološke tolerancije organizma na vlastite antigene, odnosno radi se o bolestima kod kojih sam organizam napada vlastite ćelije. Ove bolesti se najčešće javljaju kod pacijenata sa genetskom predispozicijom, izazvanom brojnim egzogenim i endogenim faktorima.
Kratke činjenice Klasifikacija i vanjski resursi, ICD-9 ...
Autoimunske boleesti |
---|
|
|
ICD-9 | 279.4 |
---|
OMIM | 109100 |
---|
DiseasesDB | 28805 |
---|
MeSH | D001327 |
---|
GeneReviews |
- Oblasti: Reumatologija, imunologija, gastroenterologija, neurologija, dermatologija
- Simptomi: Ovisi o stanju. Uobičajeno niskog stupnja groznica, osjećaj umora
- Pojava: Odrasli
- Tipovi: Lista autoimunskih bolesti (alopecia areata, celijakija, diabetes mellitus tip 1, Gravesova bolest, upalna bolest crijeva, multipla skleroza, psorijaza, reumatoidni artritis, sistemski eritematozni lupus i drugi)
Lijekovi: Nesteroidni protivupalni lijekovi, imunosupresanti, intravenski imunoglobulin
- Frekvencija: 24 milliona/7% (SAD)
|
---|
Zatvori
Bilo koji poremećaj u radu imunskog sistema ima za posljedicu slabost tog sistema, koja dovodi do različitih poremećaja, koji mogu biti od lahkih alergijskih do teških imunskih bolesti, različitih imunoloških deficijencija i tumora.
Autoimunske bolesti, nastaju usljed oštećenja vlastitih tkiva i organa („organizam napada sam sebe“), ili gubitka tolerancije na vlastita tkiva. Aktivirana ćelijska i humoralna reakcija vezana uz autoimunski proces u organizmu dovodi do oštećenja vlastitih tkiva. Patogenezu i kliničku sliku bolesti određuje vlastiti antigen organa koji je napadnut, odnosno na čijim ćelijama se taj antigen nalazi pa se razlikuju dva tips autoimunskih bolesti:
- Organ specifične autoimunske bolesti, kao što su npr. Hashimoto tireoiditis ili autoimunski hepatitis.
- Tkivno specifične autoimunske bolesti, koje su sistemske bolesti, kao što je naprimjer anafilaktična purpura (osip).[1]
Imunski sistem štiti organizam od tuđih ćelija i čuva ga od napada vlastitog organizma na vlastite ćelije i na taj način spriječi:
Normalna funkcija imunoregulacionih mehanizama sprječava pojavu autoimunskih bolesti. Do danas u medicini nije u potpunosti razjašnjeno na koji način organizam prepoznaje svoje, a na koji način tuđe antigene i zašto kod zdravih ljudi ne napada vlastita tkiva. Prema dosadašnjim saznanjima, najvjerovatnije je to zbog gubitka aktivne tolerancije na antigenske determinante vlastitih ćelija, zbog kojih nastaju neodgovarajuće i promjenjene reakcije imunskog sistema, što rezultira nastankom autoimunske bolesti.
U nastajanju autoimunskih bolesti ulogu imaju genetički i vanjski činioci.
Više informacija Bolest, Pogođeno tkivo, organ ...
Bolest |
Pogođeno tkivo, organ |
Autoimunska enterpotija | Debelo i tanko crijevo |
Autoimunski hepatitis | Jetra |
Sindromi | Pankreas, nadbubrežne žlijezde, timus |
Bulozni pemfigus | Koža |
Hronični gastritis | Želudac |
Churg-Straussov sindrom | - |
Ulcerozni kolitis | Debelo crijevo i rektum |
Dermatomiozitis | Mišići i Koža |
Diabetes mellitus tip 1 | Pankreas |
Duhringov dermatitis herpetiformis | Koža, tanko crijevo |
Stečena bulozna epidermoliza | Koža |
Glomerulonefritis | Bubreg |
Guillain-Barréov sindrom | Aksonski mijelin perifernog nervnog sistema |
Hashimoto tireoiditis | Štitna žlijezda |
Lichen sclerosus | Koža |
Linearna IgA-dermatoza | Koža |
Eritemski lupus | Unutrašnji organi i koža |
Mikroskopski poliangiitis | Koža, bubreg, pluća |
Behçetov morbus | Koža, šarenica |
Basedowljev morbus | TSH receptori štitnjače |
Bechterewljev morbus | Kičmeni stub, šarenica[2][3][4] |
Crohnova bolest | Cijeli digestivni trakt (tanko i debelo crijevo) |
Multipla skleroza | Demijelinzacija aksona nervnih ćelija CNS |
Miastenia gravis | Acetilholinski receptori na krajevima motornih ploča |
PANDAS | Bazne ganglije mozga |
Pemfigus foliaceus | Koža |
Pemfigus seboroični | Koža |
Pemfigus vulgaris | Keratoza usne sluzokože i kože |
Polihondritis | Zglobne hrskavice, ušna i nosna hrskavica |
Polimiozitis | Mišići |
Reumatska groznica | Vezivno tkivo i zglobovi, srčani mišić, bazalne ganglije u mozgu, koža |
Reumatoidni artritis | Vezivno tkivo i zglobovi, tetive |
SAPHO-sindrom | Skelet (artritis, hiperostoza, upala kostiju), koža (akne) |
Sarkoidoza (Boeckova bolest) | Limfni čvorovi, pluća, vezivno tkivo |
Sjögrenov sindrom | Pljuvačne žlijezde, suzne žlijezde |
Sklerodermija | Vezivno tkivo ispod kože |
Stiff-Manov sindrom | Nervne ćelije centralnog nervnog sistema |
Simpatička oftalmija | Oči |
Sistemski eritematozni lupus | Koža, zglobovi, bubreg, centralni nervni sistem, krvni sudovi |
Alergijski vaskulitis | Koža, bubreg, gastrointestinalni trakt, zglobovi[5] |
Vitiligo | Melanociti[6][7] |
Vagnerova granulomatoza | Uključujući bubrege, pluća, ORL-regija[8] |
Celijakija | Tanko crijevo[9] |
Zatvori
Tešija Kuna A. Autoimunosne bolesti. u: E. Topić, D. Primorac, S. Janković. Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi Zagreb: Medicinska Naklada, 2004; str 288-303.