Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
bivša država unutar SFRJ / From Wikipedia, the free encyclopedia
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, koja se obično nazivala Socijalistička Bosna ili jednostavno Bosna, bila je jedna od šest konstitutivnih saveznih socijalističkih republika koje su činile Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Bila je to prethodnica današnje Bosne i Hercegovine, koja je postojala između 1945. i 1992, pod nizom različitih formalnih naziva.
Demokratska Bosna i Hercegovina (1943–1945) Federalna Država Bosna i Hercegovina (1945–1946) Narodna Republika Bosna i Hercegovina (1946–1963) Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (1963–1992) |
|||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1943–1992. | |||||||||||||
|
|||||||||||||
|
|||||||||||||
Uzrečica: Bratstvo i jedinstvo | |||||||||||||
Himna: Hej, Slaveni |
|||||||||||||
Položaj na karti
|
|||||||||||||
Status | Konstitutivna republika SFR Jugoslavije | ||||||||||||
Glavni i najveći grad | Sarajevo 43°51′22.8″N 18°24′47.6″E | ||||||||||||
Službeni jezik | srpskohrvatski ijekavskog izgovora[1] | ||||||||||||
Pismo | |||||||||||||
Etničke grupe |
|
||||||||||||
Religija | Sekularna država[3][4] Državni ateizam (de facto) |
||||||||||||
Demonim | [5][6] | ||||||||||||
Državno uređenje | 1943–1945: Privremena vlada 1945–1946: parlamentarna federalna država 1946–1948: marksističko-lenjinistička jednopartijska parlamentarna narodna republika 1948–1963: titoistička jednopartijska parlamentarna narodna republika 1963–1974: titoistička jednopartijska parlamentarna socijalistička republika 1974–1990: titoistička jednopartijska parlamentarna socijalistička direktorijska republika 1990–1992: parlamentarna direktorijska republika |
||||||||||||
Predsjednik Skupštine | |||||||||||||
• 1943–1946. |
Vojislav Kecmanović (prvi) | ||||||||||||
• 1990–1992. |
Momčilo Krajišnik (zadnji) | ||||||||||||
Predsjednik Izvršnog vijeća | |||||||||||||
• 1948–1953. |
Đuro Pucar (prvi) | ||||||||||||
• 1990–1992. |
Jure Pelivan (zadnji) | ||||||||||||
Predsjednik Predsjedništva | |||||||||||||
• 1974–1978. |
Ratomir Dugonjić (prvi) | ||||||||||||
• 1990–1992. |
Alija Izetbegović (zadnji) | ||||||||||||
Zakonodavstvo | |||||||||||||
• 1943–1945. |
ZAVNOBiH | ||||||||||||
• 1945–1963. |
Narodna skupština | ||||||||||||
• 1963–1992. |
Skupština SR BiH | ||||||||||||
Historija | |||||||||||||
- | ZAVNOBiH | 25. novembar 1943. | |||||||||||
- | FD BiH u sastavu DFJ | 29. novembar 1945. | |||||||||||
- | Preimenovanje iz NR u SR BiH | 7. april 1963. | |||||||||||
- | Dobijanje statusa konstitutivnog naroda Muslimanima | 21. februar 1974. | |||||||||||
- | Prvi višestranački izbori | 18. novembar 1990. | |||||||||||
- | Referendum o nezavisnosti | 1. mart 1992. | |||||||||||
- | Početak rata u BiH | 1. april 1992. | |||||||||||
- | Ukinuta | 8. april 1992. | |||||||||||
Datum osnivanja | 25. novembar 1943. | ||||||||||||
Ukidanje | 8. april 1992. | ||||||||||||
Površina | |||||||||||||
• Ukupno |
51.197 km2 | ||||||||||||
1.4% | |||||||||||||
Stanovništvo | |||||||||||||
• Ukupno (1991) |
4.377.033[2] | ||||||||||||
• Gustoća |
85,5/km2 | ||||||||||||
Valuta | jugoslavenski dinar (YUD) | ||||||||||||
Vremenska zona | UTC +1 (EET) | ||||||||||||
UTC +2 (EEST) | |||||||||||||
Format datuma | D. M. GGGG. (NE) | ||||||||||||
Vozačka strana | desna | ||||||||||||
Pozivni broj | +38 | ||||||||||||
Danas dio | Bosna i Hercegovina |
Unutar Jugoslavije, Bosna i Hercegovina je bila jedinstvena federalna država bez dominantne etničke grupe, kao što je bio slučaj u drugim konstitutivnim državama, koje su sve bile i nacionalne države južnoslavenskih naroda. Upravljano je pod strogim uslovima sankcionisanog konsocijacionalizma, lokalno poznatog kao "etnički ključ" ili "nacionalni ključ", na osnovu ravnoteže političke zastupljenosti 3 najveće etničke grupe (Muslimani, Srbi i Hrvati).
Sarajevo je služilo kao glavni grad i ostalo je nakon proglašenja nezavisnosti. Svi nivoi vlasti bili su u isključivoj kontroli Saveza komunista Bosne i Hercegovine, bosanskohercegovačkog ogranka Saveza komunista Jugoslavije, sve do 20. decembra 1990. nakon prvih višestranačkih izbora, gdje vlast preuzimaju tkz. nacionalne stranke: Stranka demokratske akcije (SDA), Srpska demokratska stranka (SDS) i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).
Granice SR Bosne i Hercegovine bile su gotovo identične onoj kondominijumu Bosne i Hercegovine u periodu austro-ugarske vladavine koja je trajala do 1918. Te godine Bosna je postala dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i podijeljena na nekoliko banovina (regionalnih administrativnih jedinica), odnosno dijelovi Vrbaske, Drinske, Zetske i Primorske (kasnije Hrvatske) banovine. Uspostavom Narodne Republike ocrtane su njene moderne granice.
Svoj najveći industrijski procvat Bosna i Hercegovina je doživjela baš u ovom periodu. Zbog toga su se na njenom grbu nalazili fabrički dimnjaci kao simbol moderne Bosne i Hercegovine temeljene na industrijskom razvoju.