Tuzi

Za druga značenja, pogledajte Tuzi (čvor).

Tuzi (ćir. Тузи, albanski: Tuz) su grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u Crnoj Gori.

Tuzi Тузи Tuz
grad
Општина Тузи Komuna e Tuzit
pogled na Tuzi i brdo Dečić; u pozadini planina Prokletije
Zastava Grb
Tuzi Lokacija u Crnoj Gori
Koordinate: 42°21′55″N 19°20′17″E
Država	Crna Gora
Vlada
• Gradonačelnik	Nik Gjeloshaj (AA)
Površina
• Općina	236 km2
Najveća nadmorska visina	43 m
Stanovništvo (2011)
• Općina	11.422
• Općina (gustoća)	48,4 /km2
• Naselje	4.748
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	81206
Pozivni broj	+ 382 (020)
Registracija vozila	TZ
Veb-sajt	Općina Tuzi

Geografija

Tuzi se nalaze na putu i željezničkoj pruzi Podgorica–Skadar, a u geografskom smislu predstavljaju periferiju Podgorice glavnog grada Crne Gore. Smještene su u ravničarskom području Ćemovskog polja, u dolini rijeke Cijevne sa istočne strane omeđene Prokletijama. Također, općina zahvata dio priobalja Skadarskog jezera, te predstavlja pograničnu općinu prema Albaniji. Dio su historijsko-geografske oblasti Malesija čiji se najveći dio nalazi u susjednoj Albaniji.

Historija

Do 2005. općina Tuzi se nalazila u sastavu stare općine Podgorica, kada donošenjem zakona o glavnom gradu postaje jedna od dvije gradske općine. Od 2018. godine Tuzi su samostalna općina^[1]. Naselje Tuzi se do kraja Prvog balkanskog rata 1912. godine nalazilo u okviru Skadarskog vilajeta u sastavu Osmanskog Carstva, a zatim do 1918. u sastavu Kraljevine Crne Gore.

Stanovništvo

Na popisu stanovništva 2011. godine općina Tuzi imala je 11.422 stanovnika, od čega u samim Tuzima 4.748.

Općina Tuzi

Broj stanovnika po popisima[2]
1948	1953	1961	1971	1981	1991	2003	2011
8.080	8.750	10.136	12.107	13.077	13.483	10.059	11.422

Napomena: U 2018. nastala iz stare općine Podgorica.

Tuzi (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima[2]
1948	1953	1961	1971	1981	1991	2003	2011
1.118	1.286	1.606	2.059	2.720	2.886	3.789	4.748

Napomena: Ranije povećano za naselje Šipčanik koje je ukinuto.

Popis 2011.

Narodnost 2011[3] Albanci 2.383 (50,18%) Bošnjaci 932 (19,62%) Crnogorci 554 (11,66%) Muslimani 554 (11,66%) Romi 111 (2,33%) Muslimani–Crnogorci 21 (0,44%) Turci 15 (0,31%) Srbi 13 (0,27%) Egipćani 6 (0,12%) Bosanci Z Crnogorci–Muslimani Z Hrvati Z Jugoslaveni Z Muslimani–Bošnjaci Z Ostalo 15 (0,31%) Regionalna pripadnost 7 (0,14%) Ne želi da se izjasni 122 (2,56%) ukupno 4.748

Jezik 2011[3] Albanski 2.282 (48,06%) Crnogorski 1.812 (38,16%) Bosanski 371 (7,81%) Bošnjački 63 (1,32%) Srpski 63 (1,32%) Romski 32 (0,67%) Srpskohrvatski 11 (0,23%) Hrvatski Z Makedonski Z Maternji Z Rumunski Z Ostali 29 (0,61%) Ne želi da se izjasni 80 (1,68%) ukupno 4.748

Vjera 2011[3] Islamska 2.943 (61,98%) Katolička 1.626 (34,24%) Pravoslavna 94 (1,97%) Kršćani 13 (0,27%) Adventist Z Agnostik Z Budisti Z Ostale vjeroispovijesti 8 (0,16%) Ateista Z Ne želi da se izjasni 53 (1,11%) ukupno 4.748

Napomena: Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.

Raniji popisi

Tuzi
1991[4]	2003[5]
ukupno: 2,886   Albanci 1,823 (63,16%)   Muslimani 850 (29,45%)   Crnogorci 80 (2,77%)   Jugoslaveni 41 (1,42%)   Romi 5 (0,17%)   Hrvati 4 (0,13%)   Slovenci 3 (0,10%)   Makedonci 2 (0,06%)   Srbi 2 (0,06%)   Nijemci 1 (0,03%)   Ukrajinci 1 (0,03%)   Vlasi 1 (0,03%)   ostali 4 (0,13%)   neopredijeljeni 3 (0,10%)   region. opr. 1 (0,03%)   nepoznato 65 (2,25%)	<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0; ukupno: 3,789   Albanci 2,251 (59,40%)   Bošnjaci 584 (15,41%)   Muslimani 466 (12,29%)   Crnogorci 293 (7,73%)   Romi 62 (1,63%)   Srbi 22 (0,58%)   Hrvati 4 (0,10%)   Makedonci 1 (0,02%)   ostali 10 (0,26%)   neopredijeljeni 65 (1,71%)   region. opr. 4 (0,10%)   nepoznato 27 (0,71%)   - (-%)   - (-%)   - (-%)   - (-%)

Vjera	1991[6]
Katolička	1.412 (48,92%)
Islamska	1.348 (46,70%)
Pravoslavna	45 (1,55%)
Judaistička	3 (0,10%)
Protestantska	2 (0,06%)
Ostale vjeroispovijesti	5 (0,17%)
Nije vjernik	1 (0,03%)
Nepoznato	70 (2,42%)
ukupno	2.886

Galerija

• 
  Plantaže 13. jul; vinogradi u kojima nastaju čuvena crnogorska vina Krstač i Vranac
• 
  vodopad rijeke Cijevne
• 
  priroda
• 
  reljef
• 
  krajolik

Također pogledajte

• Spisak općina u Crnoj Gori

Reference

1. http://www.malesia.org/wp-content/uploads/2013/07/Elaborati-Komunen-Malesise-IQ.pdf
2. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176
3. Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
4. "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 5. 2020.
5. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
6. "Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 5. 2020.

Vanjski linkovi

Portal Crna Gora

Nedovršeni članak Tuzi koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.