1920.
godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
1920. (MCMXX) je bila prijestupna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru i prijestupna godina koja počinje u srijedu po julijanskom kalendaru, 1920. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 920. godina 2. milenija, 20. godina 20. stoljeća i 1. godina decenije 1920-ih. Od početka 1920. godine, gregorijanski kalendar je bio 13 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.
Godine:
◄◄ | ◄ | 1916. | 1917. | 1918. | 1919. | 1920. | 1921. | 1922. | 1923. | 1924. | ► | ►► |
Decenije:
◄ | 1890-e | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | ► |
Vijekovi: |
Remove ads
Događaji
- Ivana Orleanska proglašena sveticom.
- 10. januar – Na snagu je stupila Povelja Lige naroda.
- 19. april – Počela mirovna Konferencija u San Remu, o podjeli Osmanlijskog carstva;
- 20. juni – U Vukovaru započeo Drugi kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista);
- 25. juni – Završen Drugi kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista);
- 26. august – Ratifikovan je 19. amandman Ustava SAD kojim su žene dobile pravo glasa
- 12. novembar – Potpisan Rapalski ugovor kojim Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, pod pritiskom Velike Britanije i Francuske, ustupa Italiji Istru, Julijsku krajinu, Zadar i ostrva Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu, kasnije i Rijeku.
- 16. novembar – Qantas, australijska nacionalna aviokompanija, postaje drugom najstarijom aviokompanijom na svijetu (starija je samo KLM).
- 23. novembar – U njemačkom gradu Darmstadtu otvorena "Škola mudrosti" za stvaranje novog čovjeka. Njen osnivač je poznati pisac i filozof grof Herman Keyseling.
- 28. novembar – U Kraljevini SHS održani su prvi izbori za Ustavotvornu skupštinu. Najviše glasova dobili su demokrate osvojivši 92 od 419 mandata i radikali sa 91 mandatom, a iznenađenje su priredili komunisti sa 50 poslaničkih mjesta. Žene, vojnici i oficiri, kao i pripadnici nacionalnih manjina, nisu imali pravo glasa.
- 21. decembar – Početak Husinske bune, oružanog otpora rudara rudnika Kreke protiv nasilja organa državne vlast
Remove ads
Rođeni
Januar
- 1. januar
- Osvaldo Cavandoli, italijanski crtač crtanih filmova
- Elpida Karamandi, narodni heroj Jugoslavije.
- 19. januar – Javier Pérez de Cuéllar, peruanski političar i diplomat
- 20. januar – Federico Fellini, italijanski filmski režiser i scenarist
Februar
- 19. februar - Branko Grković, bosanskohercegovački kompozitor i korepetitor
- 20. februar – Zlata Bartl, bosanskohercegovačka i hrvatska naučnica
- 28. februar – Zaim Topčić, jugoslavenski i bosanskohercegovački književnik
Mart
- 27. mart – Asuman Baytop, turska botaničarka
April
Maj
- 18. maj – Papa Ivan Pavao II, rimski papa
- 25. maj – Jasper Ridley, britanski književnik
Juni
Juli
- 17. juli – Juan Antonio Samaranch, španski sportski funkcionar
- 23. juli – Amália Rodrigues, portugalska pjevačica tradicionalne muzike fado i glumica
August
- 3. august
- P. D. James, britanska spisateljica
- Ljubo Kojo, bosanskohercegovački i jugoslavenski političar i 19. gradonačelnik Sarajeva
- 22. august – Karlheinz Stockhausen, njemački kompozitor
- 26. august - Zaim Imamović, bosanskohercegovački interpretator sevdalinke
Septembar
- 18. septembar – Džemal Muminagić, bosanskohercegovački političar i 24. gradonačelnik Sarajeva
- 24. septembar – Zulfikar Džumhur, bosanski putopisac, slikar i karikaturista
- 28. septembar – Mara Naceva, makedonska komunistkinja i partizanka
Oktobar
- 14. oktobar – Radivoj Rodić, narodni heroj Jugoslavije.
- 17. oktobar – Montgomery Clift, američki glumac
- 20. oktobar – Amet-Han Sultan, sovjetski pilot-lovac i probni pilot
- 22. oktobar – Timothy Leary, američki pisac i psiholog
- 26. oktobar – Sarah Lee Lippincott, američka astronomkinja
Novembar
- 26. novembar – Lazo Materić, bosanskohercegovački političar i 21. gradonačelnik Sarajeva
Decembar
Remove ads
Umrli
- 14. juni – Max Weber, njemački naučnik i jedan od očeva sociologije
- Nepoznat datum – Aristotel Petrović, bosanskohercegovački političar i 6. gradonačelnik Sarajeva
- 31. august – Wilhelm Wundt, njemački filozof i psiholog
- 2. oktobar – Max Bruch, njemački kompozitor
Nobelove nagrade
- Fizika
- Hemija
- Walther Nernst, Njemačka
- Fiziologija ili medicina
- August Krogh, Danska
- Književnost
- Mir
- Léon Bourgeois, Francuska
Reference
Vanjski linkovi
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads