680.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 680. (DCLXXX) bila je prijestupna godina koja počinje u nedjelju u julijanskom kalendaru. Oznaka 680. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Godine:

◄◄ | | 676. | 677. | 678. | 679. | 680. | 681. | 682. | 683. | 684. |  | ►►

Decenije:

| 650-e | 660-e | 670-e | 680-e | 690-e | 700-e | 710-e |

Vijekovi:

| 6. vijek | 7. vijek | 8. vijek |

Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Bizantijsko carstvo

  • Bizantijsko-bugarski rat: Bugari pod Asparuhom pokoravaju zemlju današnje Bugarske, sjeverno od Balkanskih planina. Car Konstantin IV predvodi kombinovanu kopnenu i pomorsku operaciju protiv osvajača i opsjeda njihov utvrđeni logor u Dobrudži.[1]
  • Bitka kod Ongala: Bizantijska vojska (25.000 ljudi) pod Konstantinom IV poražena je od Bugara i njihovih slavenskih saveznika u delti Dunava. Bugarska konjica prisiljava Bizantijce na bijeg, dok Konstantin (koji pati od bolova u nozi) putuje u Nesebar na liječenje.

Emevijski halifat

  • Jazid I, sin Muavije I, postaje šesti halifa (drugi emevijski halifa), ali Kufani u Mezopotamiji se pobunjuju i pozivaju Husejn ibn Alija (unuka Muhamemda) da preuzme prijestolje.
  • 10. oktobar – Bitka na Kerbeli: Snage pod Jazidom I ubijaju Husejn ibn Alija i njegove najbliže pristalice.[2] Ovaj događaj dovodi do građanskog rata poznatog kao Druga fitna.
  • Pobuna u Medini nakon smrti al-Husejna: Abdullah ibn Zubejr, Aišin nećak, proglašen je halifom u Medini od strane Kurejšija pobunjenih zbog Husejnovog ubistva. Vojska iz Damaska zauzima Medinu krajem augusta 683. godine, a zatim opsjeda Meku od 25. septembra do 27. novembra 683. godine, kada je i Kaba spaljena. Opsada je ukinuta nakon vijesti o smrti Jazida 11. novembra 683. godine. Njegov brat Muavija II ga nasljeđuje, ali umire od kuge (683. godine). Kalbidi određuju Marvana koji postepeno pobjeđuje neprijatelje, spašavajući dinastiju Emevida.

Evropa

  • Kralj Wamba je svrgnut nakon 8-godišnje vladavine i prisiljen je da se povuče u manastir. Nasljeđuje ga Erwig, koji postaje vladar Vizigotskog kraljevstva.
  • Kralj Perctarit postavlja svog sina Cuniperta za suvladara Lombardskog kraljevstva. Potpisuje formalni mirovni sporazum s Konstantinom IV.
  • Pipin od Herstala postaje gradonačelnik Palače Austrazije.
  • Emporij (trgovački grad) Dorestad je osnovan blizu ušća Rajne i ubrzo postaje glavno trgovačko naselje u regiji Sjevernog mora (približan datum).

Britanija

  • Kralj Cædwalla od Wessexa postaje previše ambiciozan u borbi za vlast sa svojim rivalom, kraljem Centwineom, za vrhovnu vlast nad Wessexom. Protjeran je u šume Chiltern i Andred.[3]

Azija

  • U Japanu, princeza Uno Sarara se razbolijeva, a car Tenmu započinje izgradnju hrama Jakuši-ji (prefektura Nara). On izdaje naređenje za 100 ljudi da postanu svećenici, želeći da tako oporavi hram.
  • U Indiji je Čalukja Vinajaditja naslijedio svog oca Vikramaditju I (umro je 696. godine). Vladao je u miru, primajući danak od Pallava i južnih dinastija.
Remove ads

680 u temama

Religija

  • 27. mart: Otvaranje Rimskog sabora, sazvanog radi pripreme za Carigradski sabor.
  • 17. septembar – Teodor Tarski, nadbiskup Canterburyja, saziva sinod u Hatfieldu koji Englesku crkvu čisti od bilo kakve povezanosti s jeresju monotelitizma.[4]
  • 7. novembar – Treći Carigradski sabor (Šesti ekumenski sabor) otvara se u Konstantinopolu, a završava se 16. septembra 681. godine. Sabor obnavlja vjersku ortodoksiju. Bizantijsko carstvo se približava Zapadu, ali napušta monofizitsko i monotelistko stanovništvo istočnih provincija koje su zauzeli Arapi.[5] Crkva proklinje islam, Kuran, islamskog proroka i ummet (islamsku zajednicu) u rezolucijama održanog sabora.[6]
  • Wilfrid se vraća u Northumbriju, uz papinu podršku, ali ga kralj Ecgfrith zatvara i ponovo progoni. Putuje u Kraljevinu Sussex i počinje evangelizirati narod.
  • Kralj Merewalh od Magonsætea osniva manastir Wenlock Priory u Shropshireu, Engleska, imenovavši svoju kćer Milburgu za benediktinsku opaticu.
  • Približan datum
    • Bonifacije započinje svoje obrazovanje u engleskom keltskom kršćanskom manastiru, vjerovatno u Exeteru blizu svog rodnog mjesta i jednom od mnogih manastira koje su izgradili lokalni zemljoposjednici i crkveni ljudi.[7]
    • Knjiga iz Durrowa nastala je, vjerovatno u Northumbriji ili na ostrvu Iona u škotskim Unutrašnjim Hebridima.
Remove ads

Rođeni

  • Fudživara no Mučimaro, japanski političar (umro 737.)
  • Genšō, japanska carica (umro 748.)
  • Oda iz Škotske, kršćanski svetac (približan datum)
  • Vu Daozi, kineski slikar (umro 760.)

Umrli

  • 1. januar – Javanšir, kralj Kavkaske Albanije (r. 616.)
  • 30. januar – Balthilda, kraljica Franaka
  • 9. oktobar – Ghislain, franački ankorit i svetac
  • 10. oktobar
    • Abbas ibn Ali, sin Alija
    • Ali al-Akbar ibn Husejn, sin Husejn ibn Alija
    • Ali al-Asghar ibn Husejn, sin Husejn ibn Alija
    • Habib ibn Madhahir
    • Husejn ibn Ali, treći šiitski imam i unuk Muhammeda (r. 626)K
  • Agato, papa Koptske pravoslavne crkve
  • Bhāskara I, indijski matematičar (približan datum)
  • Cædmon, nortambrijski pjesnik
  • Ebroin, gradonačelnik palače Neustria (ili 681.)
  • Hilda od Whitbyja, nortambrijanska opatica i svetica
  • Muavija I, osnivač Emevijskog halifata (r. 602.)
  • Umm Selema, supruga Muhammeda
  • Vikramaditya I, kralj Čalukye (Indija)
  • Wulfoald, gradonačelnik Austrazijske palate
Remove ads

Reference

Vanjski linkovi

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads