Acerola

Malpighia emarginata, poznatija kao acerola, tropski je plodonosni grm ili mala stablašica iz porodice Malpighiaceae.

Malpighia emarginata (Acerola)
Malpighia emarginata
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Razred	Magnoliopsida
Potklasa	Rosidae
Red	Malpighiales
Porodica	Malpighiaceae
Rod	Malpighia
Vrsta	Malpighia emarginata
Sinonimi
Malpighia lanceolata Griseb. Malpighia punicifolia var. lancifolia Nied. Malpighia punicifolia var. obovata Nied. Malpighia punicifolia var. vulgaris Nied. Malpighia retusa Benth. Malpighia umbellata Rose Malpighia urens var. lanceolata (Griseb.) Griseb.

Uobičajena imena uključuju trešnja acerola barbadoska višnja, zapadnoindijska (tj. karipska) višnja,^[1] divlja naborana mirta.^[2]

Acerola je porijeklom iz Južne Amerike, južnog Meksika, Portorika, Dominikanske Republike, Haitija, Brazila i Srednje Amerike, ali se sada uzgaja i sjeverno od Teksasa i u suptropskim područjima Azije, poput Indije.

Poznata je po tome što je izuzetno bogata vitaminom C, ^[3] gotovo koliko i kamu kamu, mada M. emarginata također sadrži i vitamine A, B₁, B₂ i B₃, kao i karotenoide i bioflavonoide, koji daju važnu hranjivu vrijednost i imaju antioksidantnu upotrebu ^[4]

U tabeli hranjive vrijednosti su podaci za "zapadnoindijsku", odnosno karipsku višnju.

Acerola

Hranjiva vrijednost po 100g
Energija	134 kJ
Ugljikohidrati	7.69 g
Vlakna	1.1 g
Masnoće	0.3 g
Bjelančevine	0.4 g
Vitamin A ekviv.	38 μg (4%)
Tiamin (Vit. B1)	0.02 mg (2%)
Riboflavin (Vit. B2)	0.06 mg (4%)
Niacin (Vit. B3)	0.4 mg (3%)
Vitamin B5	0.309 mg (6%)
Vitamin B6	0.009 mg (1%)
Folna kiselina (Vit. B9)	14 μg (4%)
Vitamin C	1677.6 mg (2796%)
Kalcij	12 mg (1%)
Željezo	0.2 mg (2%)
Magnezij	18 mg (5%)
Mangan	0.6 mg (30%)
Fosfor	11 mg (2%)
Kalij	146 mg (3%)
Natrij	7 mg (0%)
Cink	0.1 mg (1%)
Link to USDA Database entry Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba. Izvor: USDA baza podataka za namirnice

Adaptacija

Acerola se može razmnožavati sjemenom, reznicama ili drugim metodama vegetativnog razmnožavanja . Preferira suha, pjeskovita tla i puno sunca i ne može podnijeti temperaturu nižu od –1 °C. Zbog plitkog korijena ima vrlo slabu toleranciju na vjetrove.

Opis

Acerola je zimzelena biljka, grm ili mala stablašica s raširenim granama na kratkom deblu. Obično je visoka 2–3 m , ali ponekad doseže i do oko 6 m.^[5]

Listovi

Listovi su jednostavni ovalno-lancetasti, dugi 2– 8 cm, širine 1–4 cm , a pričvršćeni su na kratke peteljčice. Postavljeni su nauprotnoi , do elipsoidno-lancetasti, imaju cijele ili valovite rubove, malim dlačicama, koje mogu iritirati kožu.

Cvjetovi

Cvijet

Cvjetovi su dvospolni, prečnika 1–2 cm. Imaju pet^[5] blijedih do tamno ružičastih ili crvebih^[6] obrubljenih latica, 10 prašnik, a šest do 10 žlijezda na čašici. Tri do pet cvjetova po cvasti su sjedeći ili kratki – u pazušnim cimama.^[5]

Plod

Plod Malpighia emarginata

Nakon tri godine, drveće proizvode značajan broj jarko crvenih drupa, promjera 1 – 3 cm, sa masom od 3 -5 g . Drupe su u parovima ili u skupinama od po tri, a svaka sadrži tri trokutaste sjemenke. Sočne su i vrlo bogate vitaminom C (300–4600 mg / 100g)^[7] i psztalim nutrijentima . Podijeljeni su u tri tamna režnja i obično su kiseli do kiselkasi,^[5], ali mogu biti i slatki, ako se dobro dozriju.^[8] Iako sastav hranjivih sastojaka zavisi od soja i uslova okoline, najčešće komponente acerola i rasponi njihovih koncentracija na 1.000 g su: bjelančevine (2,1-8,0 g), lipidi (2,3-8,0 g), ugljikohidrati (35,7-78) g), kalcij (117 mg), fosfor (171 mg), gvožđe (2,4 mg), piridoksin (87 mg), riboflavin (0,7 mg), tiamin (0,2 mg), voda (906-920 g) i hranjiva vlakna (30 g).^[4]

Ekologija

Malpighia emarginata je domaćinska biljka za gusjenice plavobijelog moljca (Chiomara asychis),^[9] floridskog tamnokrilog noćnog leptira (Ephyriades brunneus),^[10] smeđeprugastog moljca (Timochares ruptifasciatus).^[11] Larve acerolskog žiška (Anthonomus macromalus) hrane se plodovima, dok odrasli konzumiraju mlado lišće.^[12] Zna se da joj oprašivanje divljim insektima povećava plodnost.^[13]