Bugojno

Bugojno je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na putu sa sjeveroistoka ka jugozapadu i Jadranskom moru.

Bugojno
Općina i naseljeno mjesto
Općina Bugojno
Panorama Bugojna
Grb
Općina Bugojno u Bosni i Hercegovini
Bugojno Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°03′23.7″N 17°26′53.6″E
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton	Srednjobosanski
Općina	Bugojno
Vlada
• Načelnik	Hasan Ajkunić[1] (SDA)
Površina
• Općina	360,83 km2
• Naseljeno mjesto	11,44 km2
Stanovništvo (2013)
• Općina	31.470
• Općina (gustoća)	87,22 /km2
• Naseljeno mjesto	15.555
• Naseljeno mjesto (gustoća)	1.359,7 /km2
Demonim(i)	Bugojanac
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	70 230
Pozivni broj	(+387) 30
Matični broj	108120[2]
Matični broj općine	10197
Veb-sajt	opcina-bugojno.ba

Geografija

Bugojno se nalazi u Srednjoj Bosni, u Srednjobosanskom kantonu u području gornjeg toka rijeke Vrbas u dolini koja se zove Skopaljska dolina između općina Gornji Vakuf-Uskoplje i Donji Vakuf. Površina općine Bugojno je 361 km².

Klima

Klima u Bugojnu je kontinentalna. Ljeta su obično topla i suha, s prosječnim temperaturama koje mogu doseći ili premašiti 30 °C. Sunčani dani su česti, ali ponekad se mogu pojaviti i kratkotrajni pljuskovi, posebno u kasnijem ljetu. Noći su relativno svježe, što može pružiti olakšanje od dnevnih vrućina. Zime su hladne i snježne. Temperature često padaju ispod 0 °C, a snježni pokrivač ostaje na tlu tijekom većeg dijela zime. Mrazevi su česti, što može uzrokovati stvaranje leda i poledicu na cestama i trotoarima. Klimatske promjene sve više utječu na ovu regiju, što može rezultirati varijacijama u učestalosti i intenzitetu oborina, kao i temperaturnim ekstremima. Najtopliji dan je izmjeren 24. august 2007. i iznosio je 39,3 °C, dok je najhladnij izmjeren 17. februar 1956. i iznosio je -31,2 °C. Najveća godišnja količina padavina je izmjerena 1895. iznosila je 1117 mm, dok je najmanja izmjerena 2011. i iznosila 522 mm.^[3]

Kultura

Nacionalni spomenici

Glavni članak: Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Bugojnu

Stanovništvo

Glavni članci: Demografija Bugojna i Spisak naseljenih mjesta u općini Bugojno

Nacionalni sastav stanovništva – općina Bugojno

Sastav stanovništva – općina Bugojno
	2013.[4]	1991.[5]	1981.[6]	1971.[7]	1961.[8]
Osoba	31 470 (100,0%)	46 889 (100,0%)	39 969 (100,0%)	31 856 (100,0%)	24 114 (100,0%)
Bošnjaci	24 650 (78,33%)	19 697 (42,01%)1	16 214 (40,57%)1	13 050 (40,97%)1	7 194 (29,83%)1
Hrvati	5 767 (18,33%)	16 031 (34,19%)	14 187 (35,50%)	12 040 (37,80%)	9 682 (40,15%)
Srbi	376 (1,195%)	8 673 (18,50%)	7 458 (18,66%)	6 295 (19,76%)	5 212 (21,61%)
Bosanci	168 (0,534%)	–	–	–	–
Nisu se izjasnili	153 (0,486%)	–	–	–	–
Muslimani	131 (0,416%)	–	–	–	–
Bosanci i Hercegovci	76 (0,241%)	–	–	–	–
Romi	50 (0,159%)	–	–	–	–
Ostali	44 (0,140%)	927 (1,977%)	168 (0,420%)	156 (0,490%)	42 (0,174%)
Nepoznato	31 (0,099%)	–	–	–	–
Albanci	13 (0,041%)	–	20 (0,050%)	16 (0,050%)	6 (0,025%)
Makedonci	4 (0,013%)	–	16 (0,040%)	10 (0,031%)	6 (0,025%)
Crnogorci	3 (0,010%)	–	65 (0,163%)	58 (0,182%)	42 (0,174%)
Jugoslaveni	2 (0,006%)	1 561 (3,329%)	1 815 (4,541%)	197 (0,618%)	1 871 (7,759%)
Turci	1 (0,003%)	–	–	–	–
Pravoslavci	1 (0,003%)	–	–	–	–
Slovenci	–	–	20 (0,050%)	19 (0,060%)	43 (0,178%)
Mađari	–	–	6 (0,015%)	15 (0,047%)	16 (0,066%)

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naselje Bugojno

Sastav stanovništva – naselje Bugojno
	2013.[4]	1991.[5]	1981.[6]	1971.[7]	1961.[8]
Osoba	15 555 (100,0%)	22 641 (100,0%)	16 402 (100,0%)	9 329 (100,0%)	5 453 (100,0%)
Bošnjaci	12 338 (79,32%)	6 878 (30,38%)1	4 719 (28,77%)1	3 382 (36,25%)1	961 (17,62%)1
Hrvati	2 425 (15,59%)	6 836 (30,19%)	4 695 (28,62%)	3 447 (36,95%)	2 065 (37,87%)
Srbi	325 (2,089%)	6 809 (30,07%)	5 280 (32,19%)	2 131 (22,84%)	1 661 (30,46%)
Bosanci	132 (0,849%)	–	–	–	–
Nisu se izjasnili	122 (0,784%)	–	–	–	–
Muslimani	58 (0,373%)	–	–	–	–
Bosanci i Hercegovci	53 (0,341%)	–	–	–	–
Romi	31 (0,199%)	–	–	–	–
Ostali	29 (0,186%)	669 (2,955%)	83 (0,506%)	88 (0,943%)	25 (0,458%)
Nepoznato	22 (0,141%)	–	–	–	–
Albanci	10 (0,064%)	–	18 (0,110%)	16 (0,172%)	3 (0,055%)
Makedonci	4 (0,026%)	–	12 (0,073%)	7 (0,075%)	5 (0,092%)
Crnogorci	3 (0,019%)	–	59 (0,360%)	53 (0,568%)	34 (0,624%)
Jugoslaveni	2 (0,013%)	1 449 (6,400%)	1 511 (9,212%)	173 (1,854%)	648 (11,88%)
Turci	1 (0,006%)	–	–	–	–
Slovenci	–	–	19 (0,116%)	18 (0,193%)	36 (0,660%)
Mađari	–	–	6 (0,037%)	14 (0,150%)	15 (0,275%)

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Obrazovanje

Gimnazija u Bugojnu

• JU "Centar za predškolsko obrazovanje i vaspitanje",
• JU "Srednja tehnička škola",
• "Igraonica FRAMICE" Bugojno,
• JU "Osnovna škola" Gračanica,
• JU "Prva osnovna škola" Bugojno,
• JU "Osnovna škola" Bristovi,
• JU "Prva osnovna škola" Bugojno (Jaklić),
• JU "Osnovna škola" Drvetine,
• JU "Druga osnovna škola" Bugojno,
• JU "Treća osnovna škola" Bugojno,
• JU "Osnovna muzička škola" Bugojno,
• JU "Gimnazija" Bugojno,
• JU "Srednja stručna škola".^[9]

Zanimljivosti

U Bugojnu na lokalitetu Pod nađen je trenutno najstariji pisani spomenik na području Bosne i Hercegovine. Datira iz 6. vijeka p. n. e. i riječ je o "jednoj keramičkoj posudi, nesumnjivo domaće izrade, na kojoj je urezan natpis od tridesetak znakova. Sadržaj tog natpisa nije još pouzdano dešifrovan, ali Radmila Šalabalić, koja se tim bavila, utvrdila je da taj natpis po svojim karakteristikama pripada etrursko-umbrijskom kulturnom krugu. Po njenom mišljenju, u pitanju je prepis s jedne metalne vaze, a sadržaj bi bio posveta jednog trgovca bogovima Janu i Juturni."^[10]

Načelnici

• Dževad Mlaćo (?-1999)^[11][12]

Poznate ličnosti

• Zenit Đozić
• Mehmed Alispahić
• Tomislav Piplica
• Branko Mikulić
• Jasmin Duraković
• Ermin Zec
• Esad Duraković
• Vlatko Glavaš
• Reuf Karabeg
• Ahmed Mutevelić
• Alen Orman

Turističke atrakcije

Crkva Svetog Ante u Bugojnu, poznata je kao jedna od najvećih crkava u Bosni i Hercegovini.

Ajvatovica je poznato dovište muslimana u Pruscu, jednom od najstarijih gradova u Evropi za koji se veže legenda o Ajvaz-dedi. Stari Rimljani pišu o tom gradiću koji se nekad zvao "kastel bianco". U doba Tvrtka Kotromanića Prusac se zvao Biograd.

Sport

U Bugojnu se od 1978. do 1986. održavao šahovski turnir, na kome su učestvovali poznati svjetski velemajstori.

• NK Iskra
• Karate klub Bugojno

Galerija

• 
  Katolička crkva Sv. Antuna Padovanskog
• 
  Etnoselo Rostovo