Kanton Sarajevo
jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Kanton Sarajevo (KS) jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Sastoji se od Grada Sarajeva i pet susjednih općina.
Kanton Sarajevo graniči na sjeveru i sjeverozapadu sa Zeničko-dobojskim kantonom, sa Srednjobosanskim kantonom na zapadu, sa Hercegovačko-neretvanskim kantonom na jugu i jugozapadu, dok sa istoka graniči sa Bosansko-podrinjskom kantonom i Republikom Srpskom. Sa 413.593[7] stanovnika (popis 2013) Kanton Sarajevo je nakon Tuzlanskog kantona drugi najnaseljeniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa 1.276,9 km2 površine sedmi najveći kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine,[8] što čini 4,89% površine Federacije Bosne i Hercegovine.
Remove ads
Geografija
Sarajevski kanton smješten je u Sarajevskoj kotlini, koja se od istoka prema zapadu pruža u Sarajevskom polju, na čijoj nizini se nalaze centralni dijelovi Sarajeva, dok se sarajevska predgrađa i Vogošća nalaze na padinama okolnih brijegova i brda. Kroz Sarajevo od istoka prema zapadu teče rijeka Miljacka, dok u zapadnom dijelu Sarajevskog polja, u Ilidži, potiče rijeka Bosna, na čijem izvorištu se nalazi i park prirode - Vrelo Bosne. Kroz Kanton Sarajevo teku rijeke Željeznica, Zujevina, Ljubina, Misoča i Stavnja. Glavni grad kantona, Sarajevo, okruženo je planinama Igman, Bjelašnica, Trebević, Jahorina i Treskavica, od kojih se prve tri nalaze u Kantonu Sarajevo, a vrh Treskavice sa 2086 metara je najveća planina u Kantonu Sarajevo.[9][10]
Remove ads
Historija
Prije početka rata područje Kantona Sarajevo pripadalo je gradu Sarajevo, zajedno s nekim naseljima koja danas kao dio Istočnog Sarajeva pripadaju Republici Srpskoj. Historija Kantona Sarajevo počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma.
Kanton Sarajevo je 1999. dobio svoju zastavu i grb, koji je vertikalno razdijeljen na tamnoplavu i bordo-crvenu polovicu, s devet osmerokrakih zlatnih zvijezda koje predstavljaju općine u kantonu, te s bijelom rozetom koja je sastavljena od ukrasa sa sarajevske katedrale i zvekira sa Svrzine kuće. Zastava je ostala bijela podloga s navedenim grbom u sredini. Propisana je i vertikalna zastava.
Osim Bosne i Hercegovine, Sarajevo je sjedište Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i većine ministarstava Federacije Bosne i Hercegovine. Većina državnih institucija i preduzeća svoje sjedište ima u Sarajevu.
Remove ads
Politika i administracija
Kanton Sarajevo je administrativno jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.[11]
Kanton Sarajevo ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Kanton Sarajevo posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, saobraćaj).[12]
Građani Kantona Sarajevo svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 35 zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo. Na osnovu općih izbora 2022. trenutnu vladu Kantona Sarajeva sačinjava koalicija četiri stranke (Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, Narod i pravda, Naša stranka, Stranka za Bosnu i Hercegovinu), dok je trenutni premijer Nihad Uk (Naša stranka).[13]
Na lokalnom nivou građani Kantona Sarajevo glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 9 općina. Četiri od te općine (Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad) čine grad Sarajevo, čiji se gradonačelnik bira od strane gradskog vijeća sa 28 vijećnika, od kojih su po sedam birani od strane gradskih općina. Kanton Sarajevo broji ukupno devet općina, odnosno grada Sarajeva i pet zasebnih općina.[14][15]
Stanovništvo
Demografija
Kanton Sarajevo prema popisu iz 2013. godine ima 438.443 stanovnika,[8] čime je iza Tuzlanskog kantona drugi najmnogoljudniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kanton Sarajevo je sa gustoćom od 344 stanovnika/km2 prvi u Federaciji Bosne i Hercegovine. Trnovo i Ilijaš (gornji Ilijaš) odlikuje planinsko-brdsko područje, čime su te dvije općine rijetko naseljena područja. Hadžići su srednje naseljena općina, dok ostatak kantona čine gradska područja, koje se smatraju najgušće naseljenim općinama u Bosni i Hercegovini.[16]
2016. godine učešće osoba starijih od 64 godine u ukupnom broju stanovnika Kantona Sarajevo iznosi 11,6%, dok učešće osoba između 0-14 godina iznosi 18,2%.[17]
Remove ads
Privreda i infrastruktura
Privreda
Sarajevski kanton privredno je najrazvijeniji dio Bosne i Hercegovine, koji generira preko 37% njenog BDP-a.
Za vrijeme SFRJ Sarajevo je sa 133% jugoslavenskog BDP-a bilo među najrazvijenim gradovima Jugoslavije. Najjače privredne grane tadašnjeg glavnog grada SR Bosne i Hercegovine bile su automobilska (Tvornica automobila Sarajevo), metaloprerađivačka (UNIS), građevinska (Hidrogradnja i Energoinvest), te vojna industrija (Zrak i Pretis). Većina tih preduzeća su nakon ratnih dešavanja u BiH i poslijeratne transformacije privrede ugašena ili posluju u smanjenjom kapacitetu.
.jpg)
Nakon kraja rata u Bosni i Hercegovni, uslijedio je jak ekonomski rast i etabliranje novih privrednih grana, tako da je najjača privredna grana tertialni (uslužni) sektor, u kojem su najjače grane turizam i trgovina. Kanton Sarajevo je veliki industrijski centar, te su glavne industrijske grane prehrambena industrija, proizvodnja duhana, automobilska industrija te proizvodnja namještaja. Kao glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo profitira kao sjedište najvećih državnih i privatnih preduzeća u BiH, kao što su Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, BH Telecom, Prevent BH, Fabrika duhana Sarajevo i Bosnalijek. Sarajevo je sjedište Centralne banke Bosne i Hercegovine i Sarajevske berze.
Hadžići, Vogošća i Ilijaš su industrijsko orijentirane općine, a grad Sarajevo ima nizak udio industrije u ukupnoj privredi grada. Ta razlika se vidi i u stopi nezaposlenosti, koja za Kanton iznosi 22,76%. Međutim, ima velikih razlika među općinama. Tako stopa nezaposlenosti u Novom Sarajevu iznosi 18,17%, dok u Ilijašu iznosi 33,35%, a u Trnovu 69,64%.[19][20]
U Kantonu Sarajevo prosječna plata iznosi 1.036 KM (2014), koja je najveća među kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Najveća prosječna plata u Kantonu Sarajevo je sarajevskoj općini Centar (1.230 KM) te je ujedno i najveća među općinama u cijeloj Bosni i Hercegovini. Najniže mjesto po visini prosječne plate u kantonu zauzima Ilijaš sa 683 KM.[nedostaje referenca]
Infrastruktura
Saobraćajna infrastruktura
Putevi
Kroz Sarajevski Kanton prolaze sljedeći magistralni i autoputevi:[21][22][23][23]
- Sa juga na sjever: Autoput A1 (Bijača-Svilaj), te magistralni putevi M18 (Bijeljina-Foča) i M17 (Bosanski Šamac-Čapljina)
- Sa zapada na istok: Magistralni put M5 (Bihać-Foča)
Osim toga, Sarajevo posjeduje i zaobilaznicu dugu 11 kilometara, koja direktno povezuje grad sa autoputem A1 i time rasterećuje gradsku gužvu. Dužina magistralnih puteva u Kantonu Sarajevo iznosi 151 km, dok dužina autoputeva iznosi oko 55 km.[24]
Željeznica
Sarajevo je sjedište Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine. Centar željezničkog prometa u KS-u je Sarajevo, sa čije željezniče stanice postoje veze sa svim glavnim željezničkim linijama u BiH.
Sarajevo je početak odnosno kraj željezničkih pruga Sarajevo-Ploče i Sarajevo-Bosanski Šamac, preko kojih sve općine Kantona Sarajevo, osim Trnova, imaju priključak na željeznički saobraćaj. U KS-u postoji ukupno 19 željezničkih stanica i stajališta, od kojih dvije imaju priključak na mrežu brzih vozova (Podlugovi i Sarajevo). Ukupna dužina željezničkih pruga u Kantonu Sarajevo iznosi oko 70 kilometara.
Aviopromet
Međunarodni aerodrom Sarajevo (SJJ), smješten u naselju Butmir, je najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, sa ukupno 838.966 putnika u 2016. godini.[25]
Javni prijevoz
Centar javnog prijevoza KS-a je Sarajevo. Sa sarajevske autobuske stanice postoje linije u sve veće gradove Bosne i Hercegovine, te u brojne evropske gradove. Sa oko 500 do 800 odlazaka i dolazaka, autobuska stanica Sarajevo je najznačajnija u Bosni i Hercegovini.[26]
Željeznička stanica Sarajevo je najveća željeznička stanica u Bosni i Hercegovini. Iz Sarajeva postoji priključak na sve linije brzih vozova do Banja Luke i Mostara, a planirano je i ponovljeno uspostvljanje brze linije Sarajevo-Bihać (stanje 03.12.2017). U Kantonu postoje lokalne linije do Zenice, te brze linije do Banja Luke, Mostara i Doboja, odakle je moguće presjedanja u voz Doboj-Tuzla.
Većina prigradskog i gradskog prijevoza u Kantonu Sarajevo obavljen je od strane preduzeća Centrotrans i GRAS Sarajevo. GRAS je i vlasnik tramvajske i trolejbuske mreže grada Sarajeva, koji čine srce javnog prijevoza grada. Sarajevo je jedini grad u Bosni i Hercegovini koji ima svoj tramvajski i trolejbuski sistem. U Kantonu Sarajevo postoji ukupno šest tramvajskih, šest trolejbuskih, 55 autobuskih, 44 minibuskih i jedna linija kosi lifta. Ukupno postoji 112 linija javnog gradskog i prigradskog prijevoza sa ukupnom dužinom od 2.267,28 kilometara. Osim toga, do 1992. godine postojala je i trebevićka žičara dužine 2,06 kilometara, koja je tokom rata u Bosni i Heregovini potpuno uništena. Nova žičara, koja povezuje Sarajevo sa Trebevićem, otvorena je 2018. godine. Osim prigradskog prijevoza, u okviru Prigradskog saobraćaja Sarajeva, postoje i brojne međukantonalne linije.[27][28]
Obrazovanje
U Kantonu Sarajevo je u 2016/2017. godini bilo 90 osnovnih i 3 škole za djecu sa potrebnim potrebama te 39 srednjih škola.[29] U istoj školskoj godini nastavu je pohađalo 36.490 osnovaca, 299 djece sa potrebnim potrebama i 15.374 srednjoškolaca.[29] Također u Kantonu djeluje i Univerzitet u Sarajevu, najstariji i sa 38 visokoškolskih ustanova i 32.214 (2016/2017)[29] studenata najveći univerzitet u Bosni i Hercegovini. Osim toga, u KS-u postoji još šest privatnih univerziteta te brojne druge privatne škole.[30][31][32]
Zdravstvena infrastruktura
Glavna kantonalna bolnica u Kantonu je Univerzitetski klinički centar Sarajevo (KCUS) i najveća bolnička ustanova Bosne i Hercegovine.[33]
Remove ads
Politika
Kantonalna skupština
Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora u BiH 2022. sačinjava 35 zastupnika.[34]
Remove ads
Reference
Vanjski linkovi
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads