Cim
naselje u Mostaru, Bosna i Hercegovina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Cim je naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Bosna i Hercegovina.
Remove ads
Stanovništvo
Remove ads
O naselju
Na padinama Cima njegovani su poznati cimski vinogradi i voćnjaci. Ovo područje opustjelo je 1687. napadom mletačkog plaćenika Stojana Jankovića i njegove bande na Mostar. Janković se pri svom pohodu spustio preko Goranaca i Cima, kako bi što neprimjetnije došao do isturenih mostarskih mahala. Bježeći pred mostarskom potjerom, vraćao se istim putem kojim je i došao. Pri ovom pohodu Jankovićeva banda ubijala je i palila sve na što je naišla. Poginuli članovi Jankovićeve družine zakopani su u cimskom gaju Smrčenjaci. O ovom piše i Mostarac Luka Grđić Bjelokosić, pa kaže "... Ako je u tome boju poginulo dosta Mostaraca, poginulo je i dosta uskoka iz Stojanove družine. Te je svoje drugove Stojan pokopao u gaju Smrčenjaci. Docnije se u taj gaj počeše kopati okolni seljaci te je danas u njemu veliko katoličko groblje..." [5]
Na ovim prostorima postojala su i mnoga grobišta mostarskih muslimana nestala za vrijeme Austro-Ugarske uprave. Poslije pomenutog Jankovićevog pohoda zgarišta u neposrednoj blizini Mostara, Cima i Vihovićima skoro dva vijeka nisu obnovljena, stalno su podsjećala na dane u kojima su zgarišta nastala. Kasnije su se na ove prostore naseljavali katolici i pravoslavci, piše Husein Ćišić u knjizi "Mostar u Herceg-Bosni". Zna se da je na imanjima Mostaraca u Cimu i Vihovićima postojao znatan broj kula (ljetnikovaca), u kojima su njihovi vlasnici boravili za vrijeme ljeta. U legendu je ušla kula porodice Humo zahvaljujući članu ove porodice, poznatom mostarskom književniku Hamzi Humi (1895 - 1970). Humo je sa radošću boravio na ovom imanju pa su mu Cim i njegov tadašnji ambijent sa prelijepim vinogradima i voćnjacima bili inspiracija za mnoge njegove stihove i prozu. Bez dvojbe je opis ovih prostora kulminirao u njegovom lirskom romanu "Grozdanin kikot", "malom remek - djelu" kako kažu književni kritičari.[nedostaje referenca] Prvo izdanje ovog romana objavljeno je u Beogradu 1927. godine, a ovaj roman preveden je i na njemački jezik. Teoretičari književnosti kažu da je "Grozdanin kikot", jedinstveno djelo stvoreno na prostoru BiH koje će trajati koliko i ljudsko interesovanje za neke vječne i univerzalne teme kao što su ljubav, sjeta, radost i smrt. Zbog dobrog vina sa cimskog vinogorja, odavno je u Mostaru poznata poslovica "Nema Cima do Rima". Pomenuti Luka Grđić Bjelokosić kaže u navedenom djelu na 20. stranici, da se zbog vinopija dobrog cimskog vina ustalila u Mostaru poslovica "Nema Cima do Rima za pjanca i za kenjca".
Remove ads
Arheologija
Jedna od jako važnih historijskih građevina kod nas je starokršćanska – kasnoantička bazilika u Cimu, sjeverozapadnom dijelu Mostara na lokalitetu zvanom Crkvine. Od 1967. do septembra 1969. godine vršeno je sistematsko arheološko iskopavanje. Dio pokretnog arheološkog materijala (kamena plastika) pohranjen je u Muzeju Hercegovine u Mostaru. Sav sitni arheološki materijal, novac, naušnice, keramika, moćnici, uništen je u ratu 1992-1995.
Ona datira između 4. i 6. vijeka. Dimenzije bazilike iznose 24,80 x 15 m. Sa vanjske strane bila je ojačana sa 23 kontrafora. Ovo je jedina kasnoantička bazilika u kojoj otkriveni su moćnici in situ. Posmrtni prah mučenika-sveca kome je bila posvećena crkva stavljen je u dvije koštane i u dvije srebrne kutijice. U ruševinama bazilike pronađeno je ukupno 36 poremećenih i oštećenih srednjovjekovnih grobova. Trinaest grobnica je sačinjeno od podnih kamenih ploča bazilike. Grobni prilozi su uglavnom predmeti nakita (naušnice i prstenovi).
Moguće je da je na temeljima starije (prvobitne) crkve, koja je porušena iz nepoznatih razloga, sagrađena druga u kasnijem periodu. To potvrđuju i nalazi ulomaka dviju menza: jedne mramorne i druge od miljevine, kao i brojni dijelovi oltarnih pregrada koji pripadaju dvjema fazama. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[6]
Groblja
Najpoznatija groblja u Cimu su:
- Smrčenjaci - nastalo u osmanlijsko doba, najstarije na području Cima i okoline zapadnog Mostara
- Gorica - najstarije groblje poslije Smrčenjaka, nastalo malo prije Prvog svjetskog rata, u groblju se nalaze dva stećka iz ranokršćanskog perioda
- Djevojačko groblje - u narodu se to groblje zove još „Groblje kod sv. Ante“, ime Djevojačko je dobilo jer je u tom groblju prvi put ukopana djevojka.
Remove ads
Župa sv. Ante- Cim
Zaštitnik župe u Cimu je sv. Ante. Sadašnji župnik je fra Luka Marić. Susjedne župe: Župa Marije Majke Crkve-Katedrala, Župa sv. Ivana Apostola i Evanđelista, Župa sv. Barbara Rudnik, Župa sv. Petra i Pavla.
Poznate osobe
- fra Ljudevit Lasta, fratar rodom iz Cima
- don Marin Krešić (Đaković), svećenik rodom iz Cima
- Ilija Vrljić, političar rodom iz Cima
- Stojan Vrljić, političar i ratni gradonačelnik Mostara rodom iz Cima
- Vlado Čuljak (Ađontić), poznati političar rodom iz Cima
- Zoran Krešić, novinar i voditelj rodom iz Cima
Susjedna naselja
Literatura
- Tomo Anđelić, Glasnik Zemaljskog muzeja, Arheologija, nova serija, XXIX/1974, Sarajevo, 1976, 179 - 244. -Kasnoantička bazilika u Cimu kod Mostara
Reference
Vanjski linkovi
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads