Dinaridi

planinski lanac na Balkanu From Wikipedia, the free encyclopedia

Dinaridi
Remove ads

Dinaridi ili Dinarske Alpe formiraju planinski lanac u južnoj Europi, na području Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske , Italije, Kosova, Slovenije i Srbije.[1][2][3][4][5]

Kratke činjenice Dinarske Alpe, Najviša tačka ...
Thumb
Čvrsnica: Pogled sa ceste uz Neretvu.
Thumb
Pogled na crnogorski Maglić (sa bosanskog Maglića
Thumb
Planina Vlašić (1.933 m)
Thumb
Kozara: vis KozaraČki kamen iznad Kozarca

Pružaju se oko 645 kilometara duž obale Jadranskog mora (pravac: sjeverozapad - jugoistok), od Julijskih Alpa na sjeverozapadu do masiva ŠaraKorab, gdje skreću u pravcu sjever-jug. Najviša planina Dinarida su Prokletije, koje se nalaze na granici istočne Crne Gore i sjeverne Albanije, sa vrhom na 2.694 metara.

Thumb
Dinara

Dinaridi su peto najveće robusno i intenzivno uzdignuto planinsko područje Europe, nakon Kavkaza, Alpa, Pirineja i Skandinavskih planina. Svi ovi masivi su formirani uglavnom u mezozoiku i kenozoiku, od sedimentnnih stijena, građenih od dolomita, krečnjaka, pješčara i konglomerata koji su nastali djelovanjm nekadašnjih mora i jezera u tim područjima.

Tokom alpskih pokreta Zemaljske kore, koje se dogodilo prije 50-100 miliona godina, ogromni bočni pritisci lomili su i preklapali stijene u velikom luku oko starog krutog bloka na sjeveroistoku. Dinaridi su pritom odbačeni u više ili manje paralelnom kretanju, protežući se se kao ogrlica od Julijskih Alpa, do područja sjeverne Albanije i Kosova, gdje planinski teren jenjava u slivu Drima i Kosovskog polja. Zatim se uzdižu planine Šara i Korab, a zatim i dalje prema jugu do Pinda u Grčkoj i planina na Peloponezu i Kreti, Rodosu i Taurus na jugu Turske.

Remove ads

Ime

Dinarida su imenovani po planini Dinari (1.913 m), istaknutom vrhuncu u centru planinskog masiva na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Lanac se zove i Alpski Dinaridi ili Alpet Dinarike na na albanskom, Dinarsko gorje ili Dinaridi na bosanskom i hrvatskom , Dinarske planine ili Динариди na srpskom i Dinarsko gorstvo na slovenskom .

Geologija

Thumb
Prelaz Valbona, sjeverna Albanija

Mezozojski krečnjaci, regiju Balkana čine vrlo prepoznatljivom. Značajni su za strukture kao što su krša , krečnjački tereni erodirani podzemnim vodama. Kvartarna ledena doba su imala relativno malo direktnog geološkog uticaja na Balkanu. Trajni led nije postojao, a tu je malo dokaza o opsežnijim glacijacijama. Samo najviši vrhovi Durmitora, Orjena i Prenja imaju glacijalne doline i morene nisko, na oko 600 m. Međutim, na Prokletijama, planinskom nizu na sjevernoj albanskoj granici koji se prostire s istoka na zapad (i na taj način krši opći geografske trend Dinarskog sistema), postoje dokazi velikih glacijacija.

Jedna od geoloških karakteristika od velikog značaja za današnje pejzaže Dinarida koja se mora uzeti u obzir je da su to krečnjačke planine i da teško i sporo erodiraju. Često opstaju kao strme nazubljene litice, kroz strme i jednostrane klisure i kanjone, osobene rascjepe između viših padina.

Thumb
Geomorfološke subregije Dinarida.
Oznake A, B, C (sa odgovarajućim brojevima) su iz fr. Wikipedije

Najočitiji primjer krečnjačkih planina u Evropi su one iz krša Dinarida. Sve karakteristične osobine se nalaze na putu kroz ovaj divlji i nedovoljno nastanjeni dio zemlje. Krečnjak je vrlo porozan kamen, ali vrlo težak i otporan na eroziju. Voda je najvažnija korozivna sila, koja rastvara krečnjak hemijskom reakcijom svojom prirodniom kiselošću. U pukotinama krečnjaka otvara otvaraju se kanali, često velike dubine, tako da je razvijem cijeli sistem podzemnih odvoda i hodnika. U toku naknadnog milenijuma oni su se širili dublje, ostavljajući u svojim ogromnim prostorima kaverne, vrtače i pećine, formirajući podzemne lavirinte kanala i šahtova. Krovovi nekih od ovih pećine eventualno padaju i formiraju okomite jednostrane klisure, izlažući vode ponovo na površinu. Veličanstvene klisure mnogih dinarskih rijeka, na primjer one Vrbasa, Neretve, Tare i Lima, opravdano i nadaleko su poznate. Djelimično potopljeni zapadni Dinaridi čine brojne ostrva i luke duž hrvatske obale.

Komunikacije preko krša su moguće samo duž dinarski klisura, kuda prolaze i putevi i željeznički tuneli kroz strmoglave hridi i preko uskih ispusta iznad čestih bujica.

Remove ads

Planine i visoravni

Planine i platoi Dinarida su kako slijedi.

Albanija

  • Maja Jezercë, najviši vrh
  • Maja Grykat e Hapëta
  • Maja Radohimës
  • Maja e Popljuces
  • Maja Briaset
  • Maja Hekurave
  • Maja Shnikut
  • Maja Tat
  • Kolata e Mirë
  • Maja Rosit
  • Maja Kokervhake
  • Maja Shkurt
  • Maja Malësores
  • Maja e Ragamit
  • Maja Bojs
  • Maja Vukoces
  • Shkëlzen
  • Maja e Kakisë
  • Rrasa e Zogut

Bosna i Hercegovina

Crna Gora

  • Bijela gora
  • Durmitor
  • Orjen
  • Zla Kolata (granična; albanski: Kolata e Keq)

Hrvatska

Kosovo

  • Đeravica/Gjeravica
  • Gusan/Maja Gusanit
  • Marijaš/Marijash

Slovenija

  • Gorjanci
  • Kambreško i Plato Banjšice
  • Trnovo šumski plato (slovenski: Trnovski gozd), Nanos i Hrušica
  • Javorniki i Snežnik
  • Idrijska brda
  • Krimska brda i Menišija
  • Bloke
  • Velika planina, Stojna Gotenica planina
  • Mala planina, Kočevski Rog i Poljanska planina
  • Suha Karniola i Dobrepolje
  • Raduljska brda

Srbija

  • Jelica
  • Jablanik
  • Medvednik
  • Kamena Gora
  • Jabuka
  • Nemić
  • Čemernica
  • Javorje
  • Gajeva planina
  • Kukutnica
  • Ovčar
  • Sokolska planina
  • Boranja
  • Pobijenik
  • Murtenica
  • Gradina
  • Rogozna
  • Subjel
  • Bić
  • Crvena gora
  • Jagodnja
  • Kablar
  • Magleš
  • Kozomor
  • Jarut
  • Bitovik
  • Golubac
  • Ninaja
  • Banjsko brdo
  • Projić
  • Krstac
  • Drmanovina
  • Crnokosa
  • Zelena glava
  • Oštrik
  • Crni Vrh
  • Pometenik
  • Malič
  • Blagaja
  • Hum
  • Zvijezda
  • Drežnička Gradina
  • Mokra Gora
  • Suvobor
  • Gučevo
  • Debela gora
  • Debelo brdo
  • Stojkovačka planina

Reference

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads