Kanton 10
jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Kanton 10 jest jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Sastoji se od grada Livna i još pet općina. Na sjeveru graniči sa Unsko-sanskim kantonom, na sjeveroistoku sa Republikom Srpskom, na istoku sa Srednjobosanskim kantonom, na jugoistoku sa Hercegovačko-neretvanskim kantonom, na jugu sa Zapadnohercegovačkim kantonom te zapadu sa Hrvatskom. Po rezultatima popisa stanovništva iz 2013. kanton ima 84.127 stanovnika (osmi u Federaciji Bosne i Hercegovine) i gustoću naseljenosti 17,05 stanovnika/km2, čime je najrjeđe naseljeni kanton FBiH, dok je sa površinom od 4.934.9 km2 najveći kanton Federacije, što čini 18,89% njene površine i 9,64% teritorije Bosne i Hercegovine.

Remove ads
Geografija
Kanton je smješten u jugozapadnom djelu Bosne i Hercegovine i ima sjedište u Livnu. Površina kantona iznosi 4.934.9 km2, što čini 18,89% površine Federacije Bosne i Hercegovine.
Historija
Za vrijeme postojanja Kotara Livno taj se kotar sastojao od pet općina: Livno, Duvno, Bosansko Grahovo, Kupres i Glamoč. Upravo te općine danas čine Kanton 10, kome je pridodana i općina Drvar. Prije rata u Bosni i Hercegovini, današnje općine Istočni Drvar i Kupres (RS) pripadali su Drvaru i Kupresu u FBiH. Historija današnjeg Kantona 10 počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Kanton 10 zvanično je konstituisan 12. decembra 1996. godine kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine
Remove ads
Politika i administracija
Kanton 10 je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.[9]
Kanton 10 ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).
Građani ovog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 25 zastupnika u kantonalnoj skupštini. Na osnovu rezultata općih izbora 2014. godine trenutnu vladu Kantona 10 sačinjava koalicija između Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).[10]
Na lokalnom nivou građani Kanton 10 glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u pet općina i gradu Livno.
Neustavni grb i ime kantona
Federalne vlasti za ime kantona upotrebljavaju Kanton 10. Uprkos tome, kantonalne vlasti u službenim dokumentima i kantonalnom ustavu koriste naziv Hercegbosanski kanton / Hercegbosanska županija, koji je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim, jer kanton nijednim dijelom ne pripada Hercegovini kao regiji. Ostala imena koja se koriste jesu Sjevernohercegovački kanton, Sjevernohercegovačka županija i najčešće Livanjski kanton, po sjedištu kantona Livnu.
Grb i zastavu kantona, koji su identični obilježjima međunarodno nepriznate paradržave Herceg-Bosne, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine također je proglasio neustavnim, jer oni predstavljaju samo jedan konstituvan narod, Hrvate, čime je povrijeđen princip nacionalne ravnopravnosti konstituvnih naroda Federacije Bosne i Hercegovine.[11]
- Grb
- Zastava
- Plakat u Tomislavgradu
Remove ads
Stanovništvo

Kanton 10 brema popisu stanovništva iz 2013. godine ima 84.127 stanovnika, čime je nakon Bosansko-podrinjskog i Posavskog kantona najmaloljudniji, dok je sa gustoćom od 17,05 stanovnika/km2 najrjeđe naseljeni kanton Federacije Bosne i Hercegovine.
2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 18,5%, udio radnog kontingenta stanovništva 70,6% i udio osoba između 0-14 godina 10,9%.[12]
Ukupan broj domaćinstava iznosi 23.764 (2013), a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosi 3,53. Najveći broj osoba živi u domaćinstvu sa dva člana (4.935 ili 20,77%), četiri člana (4.140 ili 17,42%) i jednom članu (4.051 ili 17,05%).[13]
- Etnički sastav Kantona 10 iz 1991. (Srbi - plavo, Hrvati - narandžasto, Bošnjaci - zeleno)
- Etnički sastav Kantona 10 iz 2013. (Srbi - plavo, Hrvati - narandžasto, Bošnjaci - zeleno)
Remove ads
Privreda i infrastruktura
Privreda
Prijeratna recesija u privredi, a svakako i rat na ovim prostorima, rezultirali su značajnijim fluktuacijama stanovništva u vidu iseljavanja u zemlje zapadne Evrope ili preseljenja na druga područja Bosne i Hercegovine.

Prirodne i geografske karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i privredni razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, geografski položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, te susjedne Hrvatske, napose Dalmacijom, kojoj privredno i tradicionalno gravitira, bitni su faktori za privredni razvoj ovog kraja. Kanton je teško stradao tokom proteklog rata i spada u najteže pogođena područja na području Federacije Bosne i Hercegovine. Proces obnove je spor i težak međutim privreda već pokazuje znakove oporavka, uglavnom vidljive u segmentu građevinarstva, drvo-prerađivačke industrije, malog poduzetništva i obrta. Iako je trgovina još uvijek dominantna grana privrede, gledano s aspekta ukupnog broja preduzeća (191 ili 44,50% od ukupno 429 aktivnih preduzeća i 30% ukupnog prihoda).
Gledano sa aspekta ostvarenog prihoda u 1998 i 1999 godini značajan porast ostvaren je u građevinarstvu - indeks 234 , u poljoprivredi i šumarstvu - indeks 192, kao i u prometu, industriji i rudarstvu. Trgovina bilježi smanjenje ostvarenih prihoda u odnosu na 1998. godinu za 2 indeksna poena, a isto tako i smanjenje učešća u ukupno ostvarenim prihodima na razini kantona sa sa 44,80% u 1998., na 30% u 1999. godini u korist ostalih proizvodnih djelatnosti, a osobito građevinarstva, poljoprivrede i šumarstva osobito ako se uzme u obzir da su ukupno ostvareni prihodi na razini kantona u 1999. godini povećani su za 25% u odnosu na 1998. godinu. Sve su to pozitivni pokazatelji oporavka privrede i temelj budućeg očekivanog razvitka.

Glavne privredne grane u Kantonu 10 prema broju zaposlenih su trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.[14]
Prosječna plata u Kantonu 10 iznosi 840 KM (2014). Najveća prosječna neto plata isplaćuje se u Bosanskom Grahovu (986 KM), a najmanja u Tomislavgradu (766 KM).
Infrastruktura
Saobraćaj
Putevi
Kroz Kanton 10 prolaze sljedeći magistralni putevi:
Sa zapada na istok: Magistralni put M16 (Gradiška-Kazaginac) i Magistralni put M16.3 (Kazaginac-Prisika)
Sa juga na sjever: Magistralni put M6.1(Resanovci-Gacko), Magistralni put M14.2 (Bosanska Krupa-Bosansko Grahovo), Magistralni put M15 (Kozarska Dubica-Posušje)
Ukupna dužina magistralnih puteva u Kantonu 10 iznosi 366,3 km.[15]
Aviopromet
U Kantonu 10 nalaze se četiri lokalna aerodroma:
- Aerodrom Glamoč
- Aerodrom Bajramovići Kupres
- Aerodrom Livno
- Aerodrom Tomislavgrad
Obrazovanje
U Kantonu 10 postoji ukupno osam srednjih škola, dok univerziteta na području kantona nema.[16]
Zdravstvo
Glavna bolnicu u Kantonu 10 je kantonalna bolnica "Dr Fra Mihovil Sučić" u Livnu. Pored toga, osim u Bosanskom Grahovu u svakoj općini Kantona 10 postoji jedan dom zdravlja.
Remove ads
Politika
Kantonalna skupština
Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora u BiH 2022. sačinjava 25 zastupnika.[17]
Remove ads
Galerija
- Džamija u Staroj čaršiji u Livnu
- Buško jezero
- Glamočko polje
- Rijeka Sturba
- Livno
- Crkva u Drvaru
- Kukavičko jezero kod Kupresa
- Planina Cincar
Napomene
- Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je 20. novembra 1997. i 19. februara 1998. donio presudu gdje su simboli kantona proglašeni neustavnima zbog predstavljanja isključivo jednog konstitutivnog naroda, Hrvata. Pritom je donio presudu o neustavnosti imena kantona (Hercegbosanska županija), budući da "teritorij tog kantona ni jednim dijelom ne pripada Hercegovini kao regiji".[1] Dana 7. jula 1998. donio je još jednu presudu gdje je ustvrdio, između ostalog, da naziv "županija" nije u skladu sa Ustavom Federacije BiH. Međutim, kantonalne vlasti nastavljaju koristiti neustavne simbole i ime.[2]
Remove ads
Reference
Vanjski linkovi
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads