Posavski kanton

Posavski kanton (PK) jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Sastoji se od tri općine.

Posavski kanton Посавски кантон Županija Posavska[a] Kanton Federacije Bosne i Hercegovine
Zastava Grb
Položaj Posavskog kantona na karti Lokacija Posavskog kantona na karti Bosne i Hercegovine.
Država		Bosna i Hercegovina
Entitet		Federacija Bosne i Hercegovine
Glavno sjedište		Orašje 45°02′12.4″N 18°41′36.6″E
Najveći grad		Odžak
Službeni jezik		bosanski srpski hrvatski[2]
Pismo		Latinica Ćirilica [2]
Etničke grupe		77,32% Hrvati 19,00% Bošnjaci 1,91% Srbi 1,77% Ostali[3]
Upravni oblik		Parlamentarna federalna jedinica
• Premijer		Đuro Topić (HDZ BiH)
• Predsjednik skupštine		Blaž Župarić (HDZ BiH)
Zakonodavstvo		Skupština
Historija
-	Vance–Owenov plan (ideja o podjeli BiH na pokrajine)	januar 1993.
-	Vašingtonski sporazum (ideja o podjeli BiH na kantone)	18. mart 1994.
-	Dejtonski sporazum (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone)	14. decembar 1995.
-	Proglašen Ustav kantona	10. april 1996.[4]
-	Uspostavljeni kantoni	12. juni 1996.[5]
Površina
• Ukupno		324,6 km2
Stanovništvo
• Ukupno (2013)		43.453[3]
• Gustoća		133,87/km2
• Procjena (2022)		40.018[6]
BDP (nominalni)		Procjena 2022
• Ukupno		$188,404 miliona
• po stanovniku		$6.037
HDI (2021)		0.777[7] (visok)
Valuta		Konvertibilna marka (BAM)
Vremenska zona		UTC +1 (EET)
• Ljeti (DST)		UTC +2 (EEST)
Format datuma		D. M. GGGG. (NE)
Vozačka strana		desna
Pozivni broj		+387 31
ISO 3166 kod		BA-02 (do 27. novembra 2015)
Internetska domena		.ba

Na zapadu, istoku i sjeveru graniči s Hrvatskom, na jugu sa Republikom Srpskom te na jugoistoku sa Brčko distriktom. Po rezultatima popisa 2013. Posavski kanton je sa 43.453 stanovnika nakon Bosansko-podrinjskog kantona pretposljedni po broju stanovnika i sa 133.87 stanovnika/km² po gustoći treći među kantonima Federacije Bosne i Hercegovine. S površinom od 324,6 km² najmanji je kanton Federacije Bosne i Hercegovine, što čini ukupno 1,24% površine Federacije i 0,63% površine Bosne i Hercegovine.^[8]

Geografija

Kanton je smješten na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice s Hrvatskom i rijeke Save, koja čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posavski kanton obuhvata samo mali dio Bosanske posavine, koja se prostire sve do Dervente. Posavski kanton se, kao i ostala Posavina, nalazi na široko otvorenoj i lahko prohodnoj peripanonskoj niziji, sa prosječnom nadmorskom visinom od 90 metara.

Posavski kanton predstavlja eksklavu Federacije Bosne i Hercegovine, jer ga Republika Srpska i Brčko distrikt sijeku od ostatka Federacije, ali je i Posavski kanton sam po sebi podijeljen na dva teritorijalno odvojena dijela, pa tako Odžak predstavlja eksklavu Posavskog kantona, jer ga Republika Srpska siječe od Domaljevca i Orašja.

Klima

Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine.

Historija

Prije početka rata u Bosni i Hercegovini današnje općine Donji Žabar i Vukosavlje pripadali su Odžaku i Orašju, dok je današnja općina Domaljevac-Šamac pripadala Bosanskom Šamcu. Historija današnjeg Posavskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Posavski kanton zvanično je konstituiran 12. juna 1996. kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.

Simboli

Zastava

Zastava Posavskog kantona sastoji se od tri crvene, bijele, zelene vodoravne trake omjera 42:42:16. Na sredini zastave postavljen je grb kantona.

Prijašnja zastava

Posavski kanton je prvo usvojio zastavu Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Grb

Grb Posavskog kantona sadrži hrvatsku šahovnicu kao znak pretežno hrvatskog naroda. Traka za kosa s dva heraldička ljiljana kao znak bošnjačkog stanovništva i povezanosti kantona sa srednjovjekovnom bosanskom državom. Donji rub grba prikazuje rijeku Savu.

• 
  Zastava Posavskog kantona
• 
  Bivša zastava (10. april 1996 – 12. april 2000)
• 
  Grb Posavskog kantona

Politika i administracija

Lokalne zajednice kantona.

Posavski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

Posavski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Posavski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet). Sjedište izvršne vlasti, odnosno glavni grad kantona, je Orašje (Vlada Posavskog kantona), dok je u Domaljevcu sjedište zakonodavne vlasti (Skupština Posavskog kantona) i u Odžaku sjedište sudbene vlasti.

Građani Posavskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 21 zastupnika u Skupštini Posavskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu PK sačinjava koalicija između Stranke demokratske akcije (SDA), kolacije Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH).^[9][10]

Na lokalnom nivou građani Posavskog kantona svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u jednom gradu i dvije općine.

Općina	Broj naselja	Broj stanovnika (2013)[11]	Gustoća	Površina (km2)
Domaljevac-Šamac	6	4.771	107,5	44,4
Odžak	14	18.821	118,8	158,4
Grad Orašje	14	19.861	163,1	121,8
Posavski kanton	34	43.453	133,9	324,6

Stanovništvo

Etnički sastav Posavskog kantona

  Hrvati

  Bošnjaci

  Srbi

Etničke grupe u PK 2013.
			%
Hrvati			77.32
Bošnjaci			18.99
Srbi			1.912
Ostali			1.772

Prema popisu iz 2013. godine ima 43.453 stanovnika, čime je iza Bosansko-podrinjskog kantona drugi najmalobrojniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom od 133,87 stanovnika/km² treći u FBiH, čime spada u red gusto naseljenih kantona. 2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 12,8%, udio radnog kontingenta stanovništva 71,8% i udio osoba između 0-14 godina iznosi 15,4%.^[12]

Sastav stanovništva – kanton PK
	2013.	1991.
Osoba	43 453 (100,0%)	63 114 (100,0%)
Muškarci	21 805 (50,18%)	–
Žene	21 648 (49,82%)	–
Hrvati	33 600 (77,32%)	42 244 (66,93%)
Bošnjaci	8 252 (18,99%)	8 120 (12,87%)1
Srbi	831 (1,912%)	9 928 (15,73%)
Nisu se izjasnili	214 (0,492%)	–
Bosanci	154 (0,354%)	–
Nepoznato	97 (0,223%)	–
Ostali	97 (0,223%)	1 014 (1,607%)
Albanci	76 (0,175%)	–
Muslimani	65 (0,150%)	–
Bosanci i Hercegovci	28 (0,064%)	–
Romi	15 (0,035%)	–
Jugoslaveni	7 (0,016%)	1 808 (2,865%)
Ukrajinci	7 (0,016%)	–
Crnogorci	3 (0,007%)	–
Makedonci	3 (0,007%)	–
Pravoslavci	2 (0,005%)	–
Slovenci	1 (0,002%)	–
Turci	1 (0,002%)	–

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Religija

Katolička crkva čini najveći postotak stanovništva sa 33.191 stanovnika u Posavskom kantonu (koji predstavljaju više od 77% stanovništva). Manjine su muslimani (8.341 stanovnika) i pravoslavci (841 stanovnika).^[13]

Posavski kanton (2013)

Vjerska pripadnost	Stanovnika
Rimokatoličanstvo	33.191
Islam	8.341
Pravoslavlje	841
Ostali	770

Prirodno kretanje stanovništva

Godina	Živorođeni	Umrli	Prirodni priraštaj	Umrla dojenčad	Zaključeni brakovi	Razvedeni brakovi
2018.	148	493	-345	-	117	38
2019.	124	481	-357	-	112	44

Sastav stanovništva PK po općinama i naseljima

Narodnosni sastav stanovništva PK, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 2013.
naseljeno mjesto	ukupno	Hrvati	Bošnjaci	Srbi	ostali
Ada	186	183	0	1	2
Brusnica Mala	102	2	0	100	0
Donja Dubica	1.472	1.371	6	91	4
Donji Svilaj	1.107	1.082	2	14	9
Gornja Dubica	918	913	1	4	0
Gornji Svilaj	673	642	2	24	5
Novi Grad	362	124	1	225	12
Novo Selo	1.605	1.573	5	5	22
Odžak	8.259	1.682	6.185	818	311
Posavska Mahala	849	835	2	4	8
Potočani	1.332	1.323	3	2	4
Prud	941	912	12	13	4
Vrbovac	1.015	979	1	18	17
Bazik	493	485	4	2	2
Bosanski Šamac	0	0	0	0	0
Brvnik	40	3	1	30	6
Domaljevac	3.295	3.248	16	14	17
Grebnice	903	896	5	0	2
Tišina	40	2	0	37	1
Bok	1.392	1.362	10	12	8
Bukova Greda	134	129	3	0	2
Donja Mahala	3.702	3.669	6	9	18
Jenjić	23	23	0	0	0
Kopanice	768	756	11	0	1
Kostrč	1.379	1.345	20	0	14
Lepnica	38	0	0	38	0
Matići	1.602	1.591	4	1	6
Orašje	3.614	1.350	1.974	42	248
Oštra Luka	1.595	1.571	6	4	14
Tolisa	2.731	2.717	4	1	9
Ugljara	1.205	1.165	12	8	20
Vidovice	1.678	1.667	1	3	7
ukupno	43.453	33.600	8.252	831	770

Privreda i infrastruktura

Odžak, najveći grad kantona.

Privreda

Najvažnije grane prvirede Posavskog kantona su poljoprivreda, trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija i građevinarstvo. Najveći aduti privrednog razvoja kantona su njegov geografski položaj (u blizini granice sa Evropskom unijom, riječnih luka u Brčkom i Šamcu i autoputa Zagreb – Beograd, dio evropskog koridora 5C i buduće brze ceste Tuzla – Orašje) i brojni prirodni resursi.^[14]

Zbog povoljnih uslova (veoma obradjiva, ravna zemlja u dolini rijeke Save) većina radno-sposobnog stanovništva se tradicionalno bavi poljoprivredom. Najzastupljenije poljoprivredne u Posavskom kantonu su kukuruz i pšenica od žitarica, razno voće i povrće te soja, šećerna repa i duhan od industrijskih biljaka.

U Posavskom kantonu postoje ukupno četiri preduzetničke zone: Preduzetnička zona Dusine u Orašju (uspostavljena 2010), zona Sjever u Odžaku (uspostavljena 2008), te preduzetničke zone Veliko Blato i Malo Blato u Domaljevac-Šamcu.

Od majskih poplava u Bosni i Hercegovini 2014. bile su zahvaćene sve tri općine Posavskog kantona, koje su pričinjele značajnu materijalnu štetu koja se procjenuje na otprilike 189 miliona KM. Međutim, pomoću raznih evropskih, stranih, humanitarnih i domaćih fondova većina štete nastale od tih poplava je sanirana (stanje 18. 5. 2017).^[15]

Bruto domaći proizvod Posavskog kantona u 2012. godini je iznosio 213 miliona konvertibilnih maraka (po stanovniku 5.414 KM), dok je ukupan izvoz te godine iznosio 81 miliona KM i uvoz 144 miliona. Prosječna plata u PK iznosi 730 maraka. Najveća neto plata isplaćuje se u Orašju (829 KM), a najmanja u Domaljevac-Šamcu (584 KM).^[16]

Infrastruktura

Saobraćaj

Putevi

Kroz Posavski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi i autoputevi:

Sa zapada na istok: Magistralni put M14.1 (Draksenić – Šepak)

Sa juga na sjever: Magistralni put M1.8 (Orašje – Tuzla) i Autoput A1 (Bijača – Svilaj)

Ukupna dužina magistralnih puteva u Posavskom kantonu iznosi 64,57 kilometara, dok dužina autoputeva iznosi oko 10 kilometara (stanje 11. 12. 2017).^[17]

Obrazovanje

U Posavskom kantonu postoje tri srednje škole, te brojne osnovne škole, dok univerziteta na području kantona nema.^[18]

• Srednja škola fra Martina Nedića^[19]
• Srednja strukovna škola Orašje^[20]
• Srednja škola Pere Zečevića^[21]

Zdravstvo

Glavna bolnica u Posavskom kantonu je kantonalna bolnica u Orašju,^[22] pored koje postoje još tri doma zdravlja:

• Dom zdravlja Orašje^[23]
• Dom zdravlja Domaljevac-Šamac^[24]
• Dom zdravlja Odžak^[25]

Mediji

• Radio postaja Orašje^[26]
• TV Studio Orašje
• Radio postaja Odžak^[27]

Kultura

Samostan u Tolisi

Podrucje Bosanske Posavine bilo je naseljeno i u prehistoriji, što svjedoče razni arheološki nalazi novca i drugih stvari.

Nakon 1718, kada je došlo do mira između Osmanlijskog Carstva i Austro-Ugarske, uglavnom su katoličke porodice iz brdskih sela raseljene po ravnici, jer su se Osmanlije same naselile po brdima i dolinama. U sela Kopanice, Vidovice, Tolisu i Domaljevac doselili su se Hrvati iz Županje, Babine Grede i Štitara.

U današnje općine Derventa i Brod naselio se narod porijeklom iz Hercegovine, i to od 1735. do 1782. i još jednom u manjem valu 1820, jer se 1697. otprilike 20.000 katolika iselilo s toga područja. U općine Modriča, Gradačac, Orašje, Šamac i Brčko se narod doselio najviše iz Mostara, Posušja, Gornjeg Vakufa-Uskoplja, Bugojna, Livna, Tomislavgrada, Poreča, Vareša, Imotskog, Dalmacije, Srebrenice, Tuzle, Kraljeve Sutjeske i Olova. S tuzlanskog i srebreničkog područja je bilo masovnih selidba katolika na područje Posavine.

Znamenitosti

• Franjevački samostan Tolisa
• Župna crkva Imena Marijina Oštra Luka-Bok^[28]
• Župna crkva Svetog Josipa Gornja Dubica^[29]
• Župna crkva i zvonik Svete Ane Domaljevac^[30]

Sport

Nogometni klubovi u Posavskom kantonu:

• NK 9. lipanj Bazik^[31]
• NK 19. srpanj Oštra Luka^[32]
• NK Bok^[33]
• FK Bratstvo Donja Dubica^[34]
• NK Dinamo Donja Mahala
• NK Dragovoljac Novo Selo^[35]
• NK Hajduk Orašje
• HNK Jedinstvo
• HNK Kopanice^[36]
• NK Korpar Grebnice
• HNK Kostrč
• NK Matići 88
• HNK Mladost Domaljevac^[37]
• NK Mladost Gornja Dubica^[38]
• HNK Mladost Vidovice^[36]
• NK Napredak Matići
• NK Odmut 90 Grebnice^[39]
• NK Odžak 102^[40]
• HNK Orašje^[41]
• NK Posavac Ugljara^[42]
• NK Posavina Posavska Mahala^[43]
• NK Sloga Prud^[44]
• NK Sloga Tolisa
• NK Sloga Tursinovac

Poznate osobe

• Minira Jašari "Mina", poznata pjevačica
• Mato Neretljak, nogometaš
• Iljo Dominiković, nogometni čelnik NFSBIH
• Marko Topić, nogometaš
• Ivo Gregurević, hrvatski glumac
• Goran Brašnić, nogometaš
• Musa Ćazim Ćatić
• Ivo Iličević, nogometaš
• Sulejman Halilović, bosanskohercegovački nogometaš
• Meho Puzić, pjevač sevdalinke
• Zahid Šogorović, navijač reprezentacije Bosne i Hercegovine
• Velibor Čolić

Galerija

• 
  Stadion Jelas Domaljevac
• 
  Crkva svete Ane-Domaljevac
• 
  Trg i spomenik u Domaljevcu
• 
  Bitka u Odžaku (1945)
• 
  Odžak
• 
  Panorama Odžaka
• 
  Odžak iz daleka

Politika

Kantonalna skupština

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora u BiH 2022. sačinjava 21 zastupnik.^[45]

Stranka		Broj glasova	%	Ukupan broj mandata
	Hrvatska demokratska zajednica BiH	7.699	52,71	12
	Stranka demokratske akcije	1.625	11,13	3
	Hrvatska demokratska zajednica 1990	1.135	7,77	2
	Socijaldemokratska partija BiH	927	6,35	1
	Hrvatska republikanska stranka	558	3,82	1
	Nezavisni-neovisni	516	3,53	1
	Pokret demokratske akcije	502	3,44	1
Ukupno:		12.962		21

Također pogledajte

• Administrativna podjela Bosne i Hercegovine

Napomene

1. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je 7. jula 1998. donio presudu gdje, između ostalog, naziv "županija" nije u skladu sa Ustavom Federacije BiH. Međutim, kantonalne vlasti ga idalje koriste.^[1]