Mars Science Laboratory

Curiosity (bos. znatiželja, Mars Science Laboratory - MSL), NASA-in rover namijenjen istraživanju Marsa. Lansiran 26. novembra 2011.

Curiosity
(Mars Science Laboratory)

Curiosity tokom testiranja mobilnosti
Organizacija	NASA
Glavni ugovarači	Boeing Lockheed Martin
Misija Tip	Rover
Datum lansiranja	26. novembra 2011.

Curiosity je uspješno sletjela na Marsov Gale krater u 05:32 UTC (univerzalno vrijeme, tj. 7:30 po srednjeevropskom vremenu), 6. augusta, 2012.

Fotografije snimljene 11. decembra sa NASA-inog orbitera (Mars Reconnaissance Orbiter) pokazuju rover Curiosity kako se kreće na putu do podnožja ogromne i tajanstvene planine. Curiosity i njegovi tragovi su vidljivi u dvije slike koje je snimila kamera visoke rezolucije HIRISE (High Resolution Imaging Science Experiment).^[1] U julu 2013. rover Curiosity je napustio Yellowknife Bay i počeo se kretati ka podnožju planine Sharp, koja je visoka oko 5 km. Podnožje planine Sharp je dugo bilo krajnji naučni cilj rovera; naučnici žele da se popne do prvih uzvišenja i da zabilježi, dok se kreće, klimatske promjene na planeti. Curiosity bi trebao dostići svoj cilj – podnožje planine Sharp, koje je udaljeno 8,6 km od Yellowknife Bay - sredinom 2014. godine.^[2]

Prva fotografija sa Marsa, koju je snimila Curiosity.

Gale krater je mjesto predviđeno za slijetanje.

Plan rada

Planirano je da Mars Science Laboratory godinama istražuje Mars, i pokuša dati odgovore na to, šta se događalo na Marsu tokom prošlih vremena, ali i informacije koje će omogućiti pripremu budućih ljudskih misija na Mars. Dva puta duži i tri puta teži nego što su to Roveri Spirit i Opportunity, Mars Science Laboratory bi sakupljao uzorke zemlje i stijena, i analizirao ih na prisustvo organskih komponenti, te istraživao uslove okoline, koja je možda u prošlosti bila pogodna za život.

Misija bi u potpunosti trebala imati međunarodni karakter. Hidrogenski detektor za lociranje vode je izradila Ruska Federalna Svemirska Agencija, meteorološke instrumente špansko Ministarstvo za obrazovanje i nauku, a spektometar Kanadska Svemirska Agencija u saradnji sa Max Planck Institutom za hemiju u Njemačkoj.

Poređenje tri Marsova rovera, i dva čovjeka: Curiosity je najveći

Mars Science Laboratory bi trebala biti prva planetarna misija koja bi za spuštanje na Mars koristila slične tehnike koje koristi Space Shuttle pri ulasku u Zemljinu atmosferu. Na taj način bi letjelica mogla putovati na pojedine lokacije na planeti prije nego što bi se spustila na određeno mjesto. Prije nego što bi dotakla tlo letjelica bi aktivirala padobran i rakete koje bi je dodatno usporile. Ovakvo sletanje bi se onda moglo izvesti u nekom krateru ili kanjonu na planeti.

Dio opreme su i nekoliko kamera za snimanje i analizu terena, mikroskopi, laserski uređaji za ispitivanje materijala i za isparavanje tankih slojeva sa površine stijena i mogućnost analize podzemnog materijala, alfa i X-spektrometri, detektori radijacionih zračenja, plinski hromatograf, maseni spektrometar, kao i uređaji za detekciju organskih oblika života, što je poslije izuzetno uspješnih misija Viking 1 i 2 iz sredine sedamdesetih godina prošlog vijeka, prvi pokušaj da se na toj planeti ciljano traži život.

Tok istraživanja

• August 2012. Krater Gale^[3]
  • Mjerenjima u blizini kratera utvrđeno je da su prije oko 3,8 milijardi godina na Marsu vladali uslovi za nastanak života.^[4]
• 13. april 2015 Rover je pronašao na Marsu soli utemeljene na tlu što bi, kažu stručnjaci, moglo biti nepobitan dokaz da su rijeke i jezera nekada postojale na Crvenoj planeti.
• 15. april 2015 brdo Aeolis Mons (en. Mount Sharp)
• Juni 2018 Rover je pronašao organska jedinjenja u tlu

Instrumenti

Instrument	Opis	Slika	Bilješke
Mast Camera MastCam	Dva instrumenta za posmatranje montirana na roverov stub, ~1,97 m iznad tla. Kamera Mastcam-34 (M-34) ima fokalnu dužinu od ~34 mm dok Mastcam-100 (M-100) ima ~100 mm. Obje kamere mogu snimati panoramske, u boji i multispektralne fotografije svoje okoline.		[5]
Mars Hand Lens Imager (MAHLI)	Kamera u boji sa promjenjivim fokusom. Nalazi se na kraju robotske ruke. Može fotografisati 1600 x 1200 piksela sa rezolucijom od 14,5 mikrometara po pikselu.		[6]
Mars Descent Imager (MARDI)	MARDI će funkcionisrati tokom spuštanja na površinu Marsa fotografišući slike u boji od 1600 x 1200 piksela. Sa radom će započeti na visini od oko 3,7 km do otprilike 5 m iznad površine snimajući ~5 slika u sekundi za period vremena od oko 2 minute. Glavna svrha MARDI-ija je odrediti tačno mjesto slijetanja te pružiti geološku perspektivu neposredne okoline za rane operacije rovera.		[7]
Chemistry & Camera (ChemCam)	Sastoji se od dva pojedinačna instrumenta: Laserski inducirani rastavljajući spektrometar (eng. Laser-Induced Breakdown Spectrometer - LIBS) Daljinska mikro kamera (eng. Remote Micro-Imager - RMI) LIBS će otkrivati elementarni sastav materijala dok će RMI dobijene rezultate smještati u njihov geomorfološki kontekst. Oba instrumenta će pomoći pri odabiru zanimljivih uzoraka za dalju laboratorijsku analizu.		[8]
Alpha-particle X-ray spectrometer (APXS)	Poboljšana verzija APXS-a koji se koristio na misijama Mars Pathfinder i Mars Exploration Rovers. Uređaj će prikupljene uzorke ozračiti alfa-česticama i zatim mapirati spektar rendgenskih zraka sa ciljem otkrivanja elementarnog sastava te načina na koji su nastali. Finansira ga Kanadska svemirska agencija.		[9]
Chemistry and Mineralogy (CheMin)	Instrument za rendgensku difrakciju sa mogućnošću fluorescentne analize. Proučavajući minearologiju uzoraka, CheMin će identificirati i kvantificirati minerale u prikupljenim kamenjima i tlima te procijeniti utjecaj vode u njihovom nastanku, taloženju ili mijenjanju. Dobijeni podaci biti će korisni i u potrazi za potencijalnim mineralnim tragovima života, izvorima energije potrebnim za život ili tragovima davnoih održivih životnih uslova.		[10]
Sample Analysis at Mars (SAM)	Ovaj paket instrumenata će se baviti pitanjem o prošloj ili sadašnjoj nastanjivosti Marsa, analizirajući molekularnu i elementarnu hemiju koja je nužna za uzdržavanje života. Sastoji se od tri pojedinačna instrumenta: Kvadrupolni maseni spektrometar (eng. Quadrupole Mass Spectrometer - QMS) Plinski hromatograf (eng. Gas Chromatograph - GC) Podesivi laserski spektrometar (eng. Tunable Laser Spectrometer - TLS)		[11][12]
Radiation Assessment Detector (RAD)	RAD će proučavati širok spektar radijacija prisutnih uz površinu Marsa sa ciljem određivanja ostvarivosti i potrebne zaštite po pitanju istraživanja sa ljudskom posadom. Finansiran od strane NASA-inog Exploration Systems Mission Directorate-a i Njemačke svemirske agencije, RAD su razvili Southwest Research Institute (SwRI) i fizikalna grupa sa Univerziteta u Kielu, Njemačka.		[13]
Dynamic Albedo of Neutrons (DAN)	DAN je aktivni/pasivni neutronski spektrometar koji mjeri gustinu i dubinsku distribuciju materijala sa H i OH (npr. apsorbovana voda i hidratni minerali) u plitkom sloju (~ 1 m) Marsove površine na roverovom putu. Izradila ga je Ruska federalna svemirska agencija.		[14]
Rover Environmental Monitoring Station (REMS)	Senzor za mjerenje šest atmoferskih parametara: brzinu/smjer vjetra, pritisak, relativnu vlagu, temperature zraka i tla te ultraljubičasto zračenje. Svi senzori nalaze se oko tri elementa: dva kraka na Remote Sensing Mastu, Ultraviolent Sensor na gornjoj površini tijela rovera te Instrument Control Unit unutar rovera. Rad španskog Ministarstva obrazovanja i nauke.		[15]
MSL Entry Descent and Landing Instrumentation (MEDLI)	MEDLI je set inženjerskih senzora koji su dizajnirani da bilježe atmosferske uslove te analiziraju performanse MSL-ovog toplotnog štita tokom spuštanja kroz atmosferu.		[16]

Također pogledajte

• Istraživanje Marsa
• Spisak misija istraživanja Marsa
• Mars Exploration Rovers
• Mars Express
• 2001 Mars Odyssey
• Mars Pathfinder
• Mars Reconnaissance Orbiter
• MAVEN (svemirska letjelica)
• Opportunity
• Spirit
• Program Viking