SI sistem

Međunarodni sistem jedinica (SI sistem) (francuski: Système International d'Unités) predstavlja u fizici najrasprostranjeniji sistem mjernih jedinica za fizikalne jedinice. U većini država upotreba međunarodnog sistema jedinica je propisana zakonom, što posebno važi za trgovinu.

Naslovna stranica brošure "Međunaraodni sistem jedinica"

Mjesto primjene

Mjesto primjene SI sistema jedinica obuhvata fizičke veličine. Nefizičke veličine (npr. ekonomske, socioekonomske itd.) nisu obuhvaćeni SI sistemom jedinica.

Opće gledano postoji mogućnost da fizičke veličine budu prikazane i u drugim jedinicama. U pojedinim oblastima nauke i ekonomije dotično je i u današnjici uobičajeni i u pojedinim državama čak i zakonski dozvoljeno. Za međunarodnu razmjenu je jedan internacionalno jedinstven sistem jedinica svrsihodan, jer na taj način bivaju otklonjene nejasnoće i grješke pri preračunjavanju. Toj svrsi služi i SI sistem, pri čemu jedinice različitih mjernih sistema ne bi trebale biti miješane pri upotrebi.

Historija

SI sistem je usvojen 1960. i zasniva se na sedam po konveciji usvojenih osnovnih mjernih jedinica za sedam odgovarajućih veličina. Internacionalno, SI jedinice su obuhvaćene standardom ISO 2955. Djelimično se SI jedinice mogu naći i u ISO 2950 standardu.

Sistematika

Jedna mjerna jedinica ima svoje pisano ime i jednu oznaku. Imena se, zavisno od jezika, mogu razičito pisati (npr. engleski: degree Celsius, francuski: degré Celsius, njemački: Grad Celsius). Oznake mjernih jedinica su svugdje iste (npr.  °C).

Oznaka spaja brojku sa jedinicom SI sistema i piše se sa malim odstojanjem poslije brojke. Dotično važi i za pisanje temperature u stepenima Celzija.

Osnovne mjerne jedinice

Veličina	Oznaka u formuli	Osnovna mjerna jedinica	Oznaka	Definicija
dužina	${\displaystyle l}$	metar	m	Metar je dužina putanje koju u vakumu pređe svjetlost za 1/299 792 458 sekundi.
masa	${\displaystyle m}$	kilogram	kg	Kilogram je masa međunarodnog etalona kilograma.
vrijeme	${\displaystyle t}$	sekunda	s	Sekunda je trajanje od 9.192.631.770 perioda zračenja, koje odgovara prijelazu između dva hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma cezija 133Cs
jačina električne struje	${\displaystyle I}$	amper	A	Amper je jačina stalne električne struje, koja, kad se održava u dvjema pravim paralelnim provodnicima neograničene dužine i zanemarljivog kružnog presjeka, koji se nalaze u vakuumu na međusobnom rastojanju od 1 metra, prouzrukuje među tim provodnicima silu koja je jednaka 2 · 10 −7 njutna po metru dužine.
temperatura	${\displaystyle T}$	kelvin	K	Kelvin je termodinamička temperatura, koja je jednaka 273,15om dijelu termodinamičke temperature trojne tačke vode.
količina supstance	${\displaystyle n}$	mol	mol	Mol je količina supstance (tvari) sistema koji sadrži toliko elementarnih jedinica koliko ima atoma u 0,012 kilograma ugljika 12C.
svjetlosna jačina	${\displaystyle l_{V}}$	kandela	cd	Kandela je svjetlosna jačina u datom pravcu koji emituje monohromatsko zračenje frekvencije 540 · 1012 herca i čija je energetska jačina u tom pravcu 1/683 vata po steradijanu.
1) Između termodinamičke temperature T i temperature u celzijusima t postoji sljedeća veza: T/K= t/°C + 273,15

Trenutno se radi na definiciji mase koja bi se zasnivala na masi atoma, a ne na određenom etalonu (prototipu).

Izvedene jedinice

Veličina	Oznaka u formuli	Izvedena mjerna jedinica	Oznaka	U osnovnim jedinicama
površina	${\displaystyle P}$	kvadratni metar	m2	${\displaystyle \mathrm {m} ^{2}}$
zapremina	${\displaystyle V}$	kubni metar	m3	${\displaystyle \mathrm {m} ^{3}}$
ugao u ravni	${\displaystyle \alpha }$,... (sva grčka slova)	radijan	rad	${\displaystyle {\frac {\mathrm {m} }{\mathrm {m} }}\left(={\frac {360^{\circ }}{2\pi }}\right)}$
prostorni ugao	${\displaystyle \Omega }$	steradijan	sr	${\displaystyle {\frac {\mathrm {m} ^{2}}{\mathrm {m} ^{2}}}}$
gustoća	${\displaystyle \rho }$	kilogram po kubnom metru;	kg/m3;	${\displaystyle {\frac {\mathrm {kg} }{\mathrm {m} ^{3}}}}$
frekvencija	${\displaystyle f}$	herc	Hz	${\displaystyle {\frac {1}{\mathrm {s} }}}$
brzina	${\displaystyle v}$	metar u sekundi	m/s	${\displaystyle {\frac {\mathrm {m} }{\mathrm {s} }}}$
ubrzanje	${\displaystyle a}$	metar u sekundi na kvadrat	m/s2	${\displaystyle {\frac {\mathrm {m} }{\mathrm {s} ^{2}}}}$
sila	${\displaystyle F}$	njutn	N	${\displaystyle {\frac {\mathrm {kg} \cdot \mathrm {m} }{\mathrm {s} ^{2}}}}$
pritisak	${\displaystyle p}$	paskal	Pa	${\displaystyle {\frac {\mathrm {kg} }{\mathrm {s} ^{2}\cdot \mathrm {m} }}={\frac {\mathrm {N} }{\mathrm {m} ^{2}}}}$
energija	${\displaystyle W}$	joule (džul)	J	${\displaystyle {\frac {\mathrm {kg} \cdot \mathrm {m} ^{2}}{\mathrm {s} ^{2}}}=\mathrm {W} \cdot \mathrm {s} =\mathrm {N} \cdot \mathrm {m} }$
snaga	${\displaystyle P}$	vat	W	${\displaystyle {\frac {\mathrm {kg} \cdot \mathrm {m} ^{2}}{\mathrm {s} ^{3}}}=\mathrm {N} \cdot {\frac {\mathrm {m} }{\mathrm {s} }}={\frac {\mathrm {J} }{\mathrm {s} }}=\mathrm {V} \cdot \mathrm {A} }$
električni napon (električni potencijal)	${\displaystyle U}$	volt	V	${\displaystyle {\frac {\mathrm {kg} \cdot \mathrm {m} ^{2}}{\mathrm {s} ^{3}\cdot \mathrm {A} }}={\frac {\mathrm {W} }{\mathrm {A} }}={\frac {\mathrm {J} }{\mathrm {C} }}}$
količina elektriciteta (naelektrisanje)	${\displaystyle Q}$	coulomb (kulon)	C	${\displaystyle \mathrm {A} \cdot \mathrm {s} }$
magnetni fluks	${\displaystyle \Phi }$	veber	Wb	${\displaystyle {\frac {\mathrm {kg} \cdot \mathrm {m} ^{2}}{\mathrm {s} ^{2}\cdot \mathrm {A} }}=\mathrm {V} \cdot \mathrm {s} }$
električni otpor	${\displaystyle R}$	om (ohm)	Ω	${\displaystyle {\frac {\mathrm {kg} \cdot \mathrm {m} ^{2}}{\mathrm {s} ^{3}\cdot \mathrm {A} ^{2}}}={\frac {\mathrm {V} }{\mathrm {A} }}}$
električna provodnost	${\displaystyle G}$	siemens	S	${\displaystyle {\frac {\mathrm {s} ^{3}\cdot \mathrm {A} ^{2}}{\mathrm {kg} \cdot \mathrm {m} ^{2}}}={\frac {1}{\Omega }}}$
induktivnost	${\displaystyle L}$	henri	H	${\displaystyle {\frac {\mathrm {kg} \cdot \mathrm {m} ^{2}}{\mathrm {s} ^{2}\cdot \mathrm {A} ^{2}}}={\frac {\mathrm {Wb} }{\mathrm {A} }}}$
Električni kapacitet	${\displaystyle C}$	farad	F	${\displaystyle {\frac {\mathrm {A} ^{2}\cdot \mathrm {s} ^{4}}{\mathrm {kg} \cdot \mathrm {m} ^{2}}}={\frac {\mathrm {C} }{\mathrm {V} }}}$
magnetna indukcija, indukcija	${\displaystyle B}$	tesla	T	${\displaystyle {\frac {\mathrm {kg} }{\mathrm {s} ^{2}\cdot \mathrm {A} }}={\frac {\mathrm {Wb} }{\mathrm {m} ^{2}}}}$
jačina električnog polja	${\displaystyle E}$	volt po metru ili njutn po kulonu	V/m ili N/C	${\displaystyle {\frac {\mathrm {kg} \cdot \mathrm {m} }{\mathrm {s} ^{3}\cdot \mathrm {A} }}={\frac {\mathrm {N} }{\mathrm {C} }}}$
jačina magnetnog polja	${\displaystyle H}$	amper po metru	A/m	${\displaystyle {\frac {\mathrm {A} }{\mathrm {m} }}}$
permeabilitet	${\displaystyle \mu }$	henri po metru	H/m	${\displaystyle {\frac {\mathrm {kg} \cdot \mathrm {m} }{\mathrm {s} ^{2}\cdot \mathrm {A} ^{2}}}={\frac {\mathrm {V} \cdot \mathrm {s} }{\mathrm {A} \cdot \mathrm {m} }}}$
svjetlosni fluks	${\displaystyle \Phi _{\nu }}$	lumen	lm	${\displaystyle \mathrm {cd} \cdot \mathrm {sr} }$
osvijetljenost	${\displaystyle E_{\nu }}$	lux (luks)	lx	${\displaystyle {\frac {\mathrm {cd} \cdot \mathrm {sr} }{\mathrm {m} ^{2}}}={\frac {\mathrm {lm} }{\mathrm {m} ^{2}}}}$
impuls	${\displaystyle p}$	Njutnsekunda	Ns	${\displaystyle {\frac {\mathrm {kg} \cdot \mathrm {m} }{\mathrm {s} }}=\mathrm {N} \cdot \mathrm {s} }$
aktivnost radioaktivnog izvora	${\displaystyle A}$	becquerel (bekerel)	Bq	${\displaystyle {\frac {1}{\mathrm {s} }}}$
apsorbirana doza ionizirajućeg zračenja	${\displaystyle D}$	grey (grej)	Gy	${\displaystyle {\frac {\mathrm {J} }{\mathrm {kg} }}}$
entropija	${\displaystyle S}$	džul po kelvinu	J/K	${\displaystyle {\frac {\mathrm {J} }{\mathrm {K} }}}$

Također pogledajte

• Međunarodni biro za tegove i mjere

Vanjski linkovi

• Definicija osnovnih jedinica
• Zakonske i nezakonske jedinice u Njemačkoj