Preslica

Preslica (lat.Equisetum arvense), poznata i pod nazivima: konjski rep, koseterka, njivska preslica, poljska preslica, rastavić, šutkavac, je biljna vrsta iz porodice Equisetaceae. Jedan je od vrlo rasprostranjenih korova koji se teško iskorjenjuje. Ubraja se u red papratnjača

Preslica

Mlada preslica

Preslica voli vlažno i močvarno zemljište

Preslica podanak

Preslica
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Pteridophyta
Razred	Equisetopsida
Red	Equisetales
Porodica	Equisetaceae
Rod	Equisetum
Vrsta	E. arvense
Dvojno ime
Equisetum arvense L.
Sinonimi
Allosites arvense Brogn. Equisetum arvense fo. arcticum (Rupr.) M. Broun Equisetum arvense fo. boreale (Bong.) Klinge Equisetum arvense fo. campestre (Schultz) Klinge Equisetum arvense fo. ramulosum (Rupr.) Klinge ex Scoggan Equisetum arvense subsp. boreale (Bong.) Á. Löve Equisetum arvense subsp. ramulosum (Rupr.) W.F. Rapp Equisetum arvense var. arcticum Rupr. Equisetum arvense var. campestre (Schultz) Rupr. Equisetum arvense var. ramulosum Rupr. Equisetum boreale Bong. Equisetum calderi B. Boivin Equisetum campestre Schultz Equisetum saxicola Suksd.

Rasprostranjenost

Raste u močvamom tlu, na pjeskovitim livadama i poljima, te duž željezničkih nasipa.

Karakteristike

Ima trajnu podzemna stabljika je crne boje i poput niti rasprostranjuje se u dubinu i širinu. Jako je otporna. Stabljika je uspravna s tankim i brojnim listovima u pršljenu radi čega se naziva i "konjskim repom".

Hemijski sastav

Sadrži i do 12% kremne kiseline, što zavisi od zemljišta na kojem uspijeva i od starosti biljke. Starija biljka sadrži više ove kiseline, ali obliku koji se teže otapa u vodi. Sadrži također saponina ekvizetonina do 5%, što je posebno važno, jer se smatra da djeluje kao diuretik. Navodno sadrži alkaloide: nikotin, trimetoksipiridin i dimetilsulfon i flavonide (ekvizeterin, izokvercitrin), te organskih kiselina (jabučne, askorbinske i oksalne), smole, tanine, pektina nekih gorkih materija, karotenoida i dosta neorganskih soli: kalcij karbonata, kalij sulfata, kalij hlorida, magnezija, željeza i mangana.^[1][2]

Upotreba

Za lijek se skuplja cijela biljka. Mnogostruka ljekovitost preslice bila je poznata još u starom vijeku. Jedno je od najboljih sredstava za liječenje bolesti pluća, posebno kod plućnih krvarenja i tuberkuloze pluća. Preslica je veoma dobra u liječenju svih oblika malokrvnosti, jer pospješuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Nenadoknadivo je sredstvo u liječenju čira na želucu, fistula na debelom crijevu i drugih oblika čireva, zatim u liječenju bolesti mokraćnih organa. Mladi listovi preslice se mogu koristiti u ishrani kao dodatak salatama.

Primjena u narodnoj medicini

Poljska preslica se više primjenjuje u narodnoj nego u oficielnoj medicini i pored toga što je u velikom broju svjetskih farmakopeja^[1][2] navedena kao oficijelna ljekovita biljka. Zbog astringentnog djelovanja upotrebljava za liječenje otvorenih rana kod kojih je teško zaustaviti krvarenje. Narodni ljekari i travaru preporučuju da se preslica izgnječi i stavi direktno na ranu. Ako nije moguće naći svježu, rana se može posuti izmrvljenom suhom preslicom. Česta je upotreba preslice kod problema sa urinarnim traktom te se koristi i u čajnim mješavinama za liječenje urinarne infekcije. Zavisno od potreba, čaj od preslice se može pripremiti na nekoliko različitih načina.^[3][4]

Dodatna literatura

• Dr. Enes Hasanagić, Ljekovito bilje i jetra, Svjetlost, Sarajevo, 1984.
• Sadik Sadiković, Narodno zdravlje, Svjetlost, Sarajevo, 1980.