Prijedor
grad u Bosni i Hercegovini From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Prijedor je grad i naseljeno mjesto u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Područje grada zauzima 834 km2, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m.
Remove ads
Historija


Prijedor, (u turskim izvorima Pridor), grad u sjeverozapadnoj Bosni niže od ušća rječice Gomjenice u Sanu, na istočnoj obali rijeke Sane.
Arheološki nalazi pokazuju naseljenost područja od davnina (gradina Zecovi sa slojevima prethistorije, antike i srednjega vijeka; kasnoantička nekropola Rakovčani; srednjovjekovni grad Kozarac; sojenice, nekropole).
Grad nastaje u 18. st. od iseljenog muslimanskog stanovništva iz Like i Udbine a koji su prešli u Bosnu u doba Bečkog rata (1683-1699). Najstariji dio Prijedora nastao je na ostrvu Svinjarici gdje je strateški bila najbolja odbrana i gdje je napravljeno drveno utvrđenje osigurano sa jugozapada rijekom Sanom, a sa sjeveroistočne strane močvarnom uvalom. Kasnije je izgrađena kamena tvrđava sa tri ulazne kapije, kulom za dizdara i barutanom. Novim dogradnjama grad je dobio tri kule (Šuplja, Grozdanića i Gradska).
Od postanka Prijedor je bio u sastavu kadiluka Kostajničke bekije čije je središte bilo u Kozarcu. Tu je sjedište Prijedorske kapetanije od 1757, a koja je obuhvatala raniju Kamengradsku, Novsku i Kozaračku kapetaniju. Tu je i sjedište samostalnog kadiluka od sredine 18. st., a on je obuhvatao Kozarac, Omarsku, Ljubiju i Prijedor. Prijedorska tvrđava je popravljana 1768. Godine 1835, kada se ukidaju kapetanije, pa i Prijedorska, tvrđava ima 15 topova. Posada napušta tvrđavu 1851. Tvrđava je srušena 1890. kao nepotrebna, a od njenog kamena popločane su ulice u novom dijelu grada. Od 1873. Prijedor je povezan željeznicom sa Banja Lukom. U doba austrougarske uprave je središte kotara u Bihaćkom, a kasnije u Banjalučkom okrugu. Godine 1879. ima 818 kuća i 4.681 stanovnika, a 1910. ima 944 kuća sa 5.184 stanovnika (većina: 2.415 muslimana, 2.089 pravoslavnih, 588 katolika). Pored džamije, grad je imao pravoslavnu (1891) i katoličku crkvu (1896). U 20. st. dobija novu privrednu i stambenu infrastrukturu obilježenu industrijalizacijom. Intenzivniji razvoj nastaje nakon otvaranja željezničke pruge Bosanski Novi - Banja Luka.
Prijedor za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini
S okupacijom grada od vlasti Republike Srpske, Prijedor je nakon Srebrenice i Sarajeva mjesto najvećeg masovnog zločina nad civilnim stanovništvom u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata od 1992. do 1995. U prijedorskoj općini do sada je otkriveno preko 60 masovnih grobnica prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, u kojima je do sada pronađeno otprilike 2.000 tijela, od kojih je približno 500 identificirano. Prognano je gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada, a mnogi su završili u obližnjim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje. Prema podacima Komisije za nestala lica procjenjuje se da je otprilike 4.100 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora. Najviše Hrvata ubijeno je u Ljubijskog regiji, samo u selu Briševu preko 70 hrvatskih civila je ubijeno u julu 1992. u akciji "Sanske brigade", jedinica Vojske Republike Srpske.
Remove ads
Geografija
Geografski položaj
Kostajnica (60 km), Zagreb (173 km), Beč (547 km) |
Kozarska Dubica (33 km), Autoput Е-70 (62 km) |
Gradiška (90 km), Budimpešta (474 km) |
Novi Grad (32 km), Trst (412 km) |
![]() |
Kozarac (13 km), Omarska (20 km), Beograd (336 km) |
Ljubija (8 km) | Sanski Most (33 km), Mrkonjić Grad (92 km) |
Banja Luka (48 km), Sarajevo (250 km) |
Remove ads
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, grad Prijedor je imao 89.397 stanovnika, raspoređenih u 71 naseljenih mjesta.
Nacionalni sastav stanovništva – grad Prijedor
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Prijedor
Remove ads
Privreda
U prijeratnom Prijedoru, najveći poslodavac bila je fabrika paprnih proizvoda Celpak čija su postrojenja dijelom demontirana a dijelom zastarjela. Pogon u cjelini danas stoji na prodaji. Osim Celpaka na području općine se nalazi najveći rudnik željezne rude Evrope, Ljubija. Fabrika namještaja Javor iz sklopa prijeratnog Šipada je preuzeta u privatno vlasništvo. Jedan od sadašnjih većih poslodavaca je trgovačka firma Janjoš u privatnom vlasništvu.
Remove ads
Kultura
U Prijedoru se svake godine dodjeljuje književna Nagrada "Skender Kulenović", a svake treće godine Književni vijenac Kozare.
Nacionalni spomenici

Sport
- FK Rudar
- RK Prijedor
- OFK Brdo
- OFK Prijedor
- ŽRK Mira Prijedor
Razno
O Prijedoru su opjevane mnogobrojne pjesme i sevdalinke, kao što je "Čaršijska".
Također pogledajte
- KUD Kozara Donja Ljubija
- Koncentracijski logor Keraterm
- Koncentracijski logor Omarska
- Koncentracijski logor Trnopolje
- Prijedorsko polje
Literatura
- Prijedor i okolina, Prijedor-Beograd 1961.
- Hamdija Kapidžić, Prijedor, Enciklopedija Jugoslavije 6, Zagreb 1965, 615.
- Svjetlost Evrope u BiH, Sarajevo 2004, 30-31.
Reference
Vanjski linkovi
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads