Prijedor

Prijedor je grad i naseljeno mjesto u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Područje grada zauzima 834 km², a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m.

Prijedor
Grad
Grad Prijedor
Grb
Grad Prijedor u Bosni i Hercegovini
Prijedor Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°58′51.3″N 16°42′50.6″E
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Republika Srpska
Vlada
• Gradonačelnik	Slobodan Javor[1] (SNSD)
Površina
• Grad	834,07 km2
• Naseljeno mjesto	17,96 km2
Nadmorska visina	136 m
Stanovništvo (2013)
• Grad	89.397
• Grad (gustoća)	107,18 /km2
• Naseljeno mjesto	29.555
• Naseljeno mjesto (gustoća)	1.645,6 /km2
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	79 000
Pozivni broj	(+387) 52
Matični broj	218375[2]
Matični broj grada	20486
Veb-sajt	www.prijedorgrad.org

Historija

Prijedorska čarsija nekad

Željeznička stanica u Prijedoru

Prijedor, (u turskim izvorima Pridor), grad u sjeverozapadnoj Bosni niže od ušća rječice Gomjenice u Sanu, na istočnoj obali rijeke Sane.

Arheološki nalazi pokazuju naseljenost područja od davnina (gradina Zecovi sa slojevima prethistorije, antike i srednjega vijeka; kasnoantička nekropola Rakovčani; srednjovjekovni grad Kozarac; sojenice, nekropole).

Grad nastaje u 18. st. od iseljenog muslimanskog stanovništva iz Like i Udbine a koji su prešli u Bosnu u doba Bečkog rata (1683-1699). Najstariji dio Prijedora nastao je na ostrvu Svinjarici gdje je strateški bila najbolja odbrana i gdje je napravljeno drveno utvrđenje osigurano sa jugozapada rijekom Sanom, a sa sjeveroistočne strane močvarnom uvalom. Kasnije je izgrađena kamena tvrđava sa tri ulazne kapije, kulom za dizdara i barutanom. Novim dogradnjama grad je dobio tri kule (Šuplja, Grozdanića i Gradska).

Od postanka Prijedor je bio u sastavu kadiluka Kostajničke bekije čije je središte bilo u Kozarcu. Tu je sjedište Prijedorske kapetanije od 1757, a koja je obuhvatala raniju Kamengradsku, Novsku i Kozaračku kapetaniju. Tu je i sjedište samostalnog kadiluka od sredine 18. st., a on je obuhvatao Kozarac, Omarsku, Ljubiju i Prijedor. Prijedorska tvrđava je popravljana 1768. Godine 1835, kada se ukidaju kapetanije, pa i Prijedorska, tvrđava ima 15 topova. Posada napušta tvrđavu 1851. Tvrđava je srušena 1890. kao nepotrebna, a od njenog kamena popločane su ulice u novom dijelu grada. Od 1873. Prijedor je povezan željeznicom sa Banja Lukom. U doba austrougarske uprave je središte kotara u Bihaćkom, a kasnije u Banjalučkom okrugu. Godine 1879. ima 818 kuća i 4.681 stanovnika, a 1910. ima 944 kuća sa 5.184 stanovnika (većina: 2.415 muslimana, 2.089 pravoslavnih, 588 katolika). Pored džamije, grad je imao pravoslavnu (1891) i katoličku crkvu (1896). U 20. st. dobija novu privrednu i stambenu infrastrukturu obilježenu industrijalizacijom. Intenzivniji razvoj nastaje nakon otvaranja željezničke pruge Bosanski Novi - Banja Luka.

Prijedor za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini

Glavni članak: Etničko čišćenje Prijedora

S okupacijom grada od vlasti Republike Srpske, Prijedor je nakon Srebrenice i Sarajeva mjesto najvećeg masovnog zločina nad civilnim stanovništvom u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata od 1992. do 1995. U prijedorskoj općini do sada je otkriveno preko 60 masovnih grobnica prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, u kojima je do sada pronađeno otprilike 2.000 tijela, od kojih je približno 500 identificirano. Prognano je gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada, a mnogi su završili u obližnjim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje. Prema podacima Komisije za nestala lica procjenjuje se da je otprilike 4.100 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora. Najviše Hrvata ubijeno je u Ljubijskog regiji, samo u selu Briševu preko 70 hrvatskih civila je ubijeno u julu 1992. u akciji "Sanske brigade", jedinica Vojske Republike Srpske.

Geografija

Geografski položaj

Kostajnica (60 km), Zagreb (173 km), Beč (547 km)	Kozarska Dubica (33 km), Autoput Е-70 (62 km)	Gradiška (90 km), Budimpešta (474 km)
Novi Grad (32 km), Trst (412 km)		Kozarac (13 km), Omarska (20 km), Beograd (336 km)
Ljubija (8 km)	Sanski Most (33 km), Mrkonjić Grad (92 km)	Banja Luka (48 km), Sarajevo (250 km)

Stanovništvo

Glavni članci: Demografija Prijedora i Spisak naseljenih mjesta u gradu Prijedoru

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, grad Prijedor je imao 89.397 stanovnika, raspoređenih u 71 naseljenih mjesta.

Nacionalni sastav stanovništva – grad Prijedor

Sastav stanovništva – grad Prijedor
	2013.[3]	1991.[4]	1981.[5]	1971.[6]	1961.[7]
Osoba	89 397 (100,0%)	112 543 (100,0%)	108 868 (100,0%)	97 894 (100,0%)	39 751 (100,0%)
Srbi	55 895 (62,52%)	47 581 (42,28%)	45 279 (41,59%)	46 487 (47,49%)	21 532 (54,17%)
Bošnjaci	29 034 (32,48%)	49 351 (43,85%)1	42 129 (38,70%)1	39 190 (40,03%)1	10 140 (25,51%)1
Hrvati	1 762 (1,971%)	6 316 (5,612%)	7 297 (6,703%)	8 845 (9,035%)	2 384 (5,997%)
Nisu se izjasnili	746 (0,834%)	–	–	–	–
Nepoznato	389 (0,435%)	–	–	–	–
Ukrajinci	356 (0,398%)	–	–	–	–
Ostali	278 (0,311%)	2 836 (2,520%)	1 684 (1,547%)	1 559 (1,593%)	207 (0,521%)
Romi	239 (0,267%)	–	100 (0,092%)	10 (0,010%)	–
Muslimani	192 (0,215%)	–	–	–	–
Pravoslavci	129 (0,144%)	–	–	–	–
Jugoslaveni	123 (0,138%)	6 459 (5,739%)	12 025 (11,05%)	1 458 (1,489%)	5 290 (13,31%)
Bosanci	107 (0,120%)	–	–	–	–
Slovenci	69 (0,077%)	–	81 (0,074%)	73 (0,075%)	64 (0,161%)
Crnogorci	37 (0,041%)	–	117 (0,107%)	119 (0,122%)	42 (0,106%)
Albanci	16 (0,018%)	–	116 (0,107%)	101 (0,103%)	43 (0,108%)
Makedonci	14 (0,016%)	–	26 (0,024%)	37 (0,038%)	39 (0,098%)
Bosanci i Hercegovci	11 (0,012%)	–	–	–	–
Mađari	–	–	14 (0,013%)	15 (0,015%)	10 (0,025%)

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Prijedor

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Prijedor
	2013.[3]	1991.[4]	1981.[5]	1971.[6]	1961.[7]
Osoba	29 555 (100,0%)	34 635 (100,0%)	29 449 (100,0%)	22 223 (100,0%)	11 847 (100,0%)
Srbi	22 514 (76,18%)	13 927 (40,21%)	10 478 (35,58%)	9 454 (42,54%)	6 233 (52,61%)
Bošnjaci	4 812 (16,28%)	13 388 (38,65%)1	10 173 (34,54%)1	9 433 (42,45%)1	1 574 (13,29%)1
Hrvati	681 (2,304%)	1 757 (5,073%)	1 689 (5,735%)	1 727 (7,771%)	1 348 (11,38%)
Nisu se izjasnili	439 (1,485%)	–	–	–	–
Nepoznato	291 (0,985%)	–	–	–	–
Ostali	167 (0,565%)	1 281 (3,699%)	378 (1,284%)	342 (1,539%)	101 (0,853%)
Romi	163 (0,552%)	–	58 (0,197%)	–	–
Muslimani	118 (0,399%)	–	–	–	–
Jugoslaveni	80 (0,271%)	4 282 (12,36%)	6 465 (21,95%)	1 063 (4,783%)	2 452 (20,70%)
Ukrajinci	79 (0,267%)	–	–	–	–
Bosanci	75 (0,254%)	–	–	–	–
Slovenci	50 (0,169%)	–	54 (0,183%)	40 (0,180%)	53 (0,447%)
Pravoslavci	35 (0,118%)	–	–	–	–
Crnogorci	30 (0,102%)	–	78 (0,265%)	86 (0,387%)	35 (0,295%)
Makedonci	8 (0,027%)	–	13 (0,044%)	16 (0,072%)	32 (0,270%)
Albanci	8 (0,027%)	–	51 (0,173%)	51 (0,229%)	13 (0,110%)
Bosanci i Hercegovci	5 (0,017%)	–	–	–	–
Mađari	–	–	12 (0,041%)	11 (0,049%)	6 (0,051%)

1. ¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Privreda

Ribnjak Saničani

U prijeratnom Prijedoru, najveći poslodavac bila je fabrika paprnih proizvoda Celpak čija su postrojenja dijelom demontirana a dijelom zastarjela. Pogon u cjelini danas stoji na prodaji. Osim Celpaka na području općine se nalazi najveći rudnik željezne rude Evrope, Ljubija. Fabrika namještaja Javor iz sklopa prijeratnog Šipada je preuzeta u privatno vlasništvo. Jedan od sadašnjih većih poslodavaca je trgovačka firma Janjoš u privatnom vlasništvu.

Kultura

U Prijedoru se svake godine dodjeljuje književna Nagrada "Skender Kulenović", a svake treće godine Književni vijenac Kozare.

Nacionalni spomenici

Čaršijska džamija u centru grada

Glavni članak: Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Prijedoru

Sport

• FK Rudar
• RK Prijedor
• OFK Brdo
• OFK Prijedor
• ŽRK Mira Prijedor

Razno

O Prijedoru su opjevane mnogobrojne pjesme i sevdalinke, kao što je "Čaršijska".

Također pogledajte

• KUD Kozara Donja Ljubija
• Koncentracijski logor Keraterm
• Koncentracijski logor Omarska
• Koncentracijski logor Trnopolje
• Prijedorsko polje

Literatura

• Prijedor i okolina, Prijedor-Beograd 1961.
• Hamdija Kapidžić, Prijedor, Enciklopedija Jugoslavije 6, Zagreb 1965, 615.
• Svjetlost Evrope u BiH, Sarajevo 2004, 30-31.