Procij

Procij (latinski: protium) najčešći je izotop vodika s atomskom masom od 1,007825031898 (14) Da. Ostali izotopi tog elementa jesu deuterij i tricij.

Procij
Općenito
Druga imena	Hidrogen-1
Maseni broj	1
Simbol	1H
Broj neutrona	1
Broj protona	1
Podaci o nuklidu
Zastupljenost	>99.98%
Vrijeme poluraspada	1028-1036 godina
Atomska masa	1.007825031898(14) u
Način raspada	Energija raspada
.

Hemijski simbol za procij je ¹H. U vezi s izotopima vodika, zastupljenost procija iznosi 99.985%. Za razliku od deuterija i tricija, procij ne posjeduje neutron u atomskom jezgru, nego samo jedan proton. Stoga nije radioaktivan (tj. stabilan je). Obična voda (H₂O) sadrži procij.

¹H se sastoji od 1 protona i 1 elektrona: jedini stabilni nuklid bez neutrona (pogledajte diprocija za diskusiju o tome zašto ne postoje drugi)

Do sada nije uočen raspad procija, pa se ¹H smatra stabilnim. Neke teorije Velikog ujedinjenja predložene 1970-ih predviđaju da se raspad procija može dogoditi između 10²⁸ i 10³⁶ godina.^[1] Ako je to tačno onda je ¹H (i sve jezgre za koja se sada vjeruje da su stabilne) samo opservacijski stabilan. Od 2018, eksperimenti su pokazali da je prosječni životni vijek procija >3,6×1029 godina.^[2]

Etimologija

Ime procij potječe od grčke riječi proton (πρõτον – "prvi").

Također pogledajte

• Fuzija
• Tokamak