Gonadna disgeneza XY

Gonadna disgeneza XY, poznata i kao Swyerov sindrom, tip je hipogonadizma kod osoba čiji je kariotip 46, XY. Obično imaju normalne ženske vanjske genitalije, i ženskog su spola.^[1]

Gonadna disgeneza XY (Swyerov sindrom)
Protein SRY
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10	Q56.4
ICD-9	752.7
OMIM	400044
DiseasesDB	31464
MeSH	[http://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2010/MB_cgi?field=uid&term=D006061 Oblast: Medicinska genetika D006061 Oblast: Medicinska genetika]

Osoba je ženskog spola, ali s nefunkcionalnim spolnim žlijezdama, vlaknastim tkivom nazvanim "prugaste gonade", i ako se ne liječi, neće doživjeti pubertet. Takve spolne žlijezde obično se uklanjaju hirurškim putem (jer imaju značajan rizik od razvoja karcinoma). Tipski medicinski tretman je hormonska nadomjesna terapija.^[2] Sindrom je dobio ime po Geraldu Swyeru, endokrinologu sa sjedištem u Londonu.

Znakovi i simptomi

Ljudi sa Swyerovim sindromom rađaju se s izgledom normalne žene u većini anatomskih aspekata, osim što dijete ima nefunkcionalne spolne žlijezde umjesto jajnika ili testisa. Kako njihovi jajnici ne stvaraju važne tjelesne promjene prije puberteta, defekt reproduktivnog sistema obično ostaje neslućen sve do početka puberteta. Čini se da su normalne djevojke i općenito se tako smatraju. Obično im se dijagnosticira u tinejdžerskoj dobi kada ne započne menstruacija (primarna amenoreja).^[3]

Posljedice Swyerovog sindroma bez liječenja su:

• Spolne žlijezde ne mogu stvarati estrogen, pa se ne razvijaju dojke, a maternica neće rasti i menstruirati dok se ne primijeni estrogen. Ovo se često daje transkožno.
• Spolne žlijezde ne mogu stvarati progesteron, pa se menstruacijski periodi neće moći predvidjeti dok se ne primijeni progestin, obično u obliku pilule.
• Gonade ne mogu proizvesti jajne ćelije, pa začeće djece nije moguće bez intervencije. Bilo je slučajeva trudnoće bez pomoći kod jedne žene sa XY disgenezom gonada, koja je imala pretežno 46, XY kariotip – 46, XY kariotip u perifernim limfocitima, mozaicizam u kultiviranim fibroblastima kože (80% 46, XY i 20% 45, X) i pretežno kariotip 46, XY u jajniku (93% 46, XY i 6% 45, X) – koja je rodila 46, XY kćerku sa potpunom disgenezom gonada.^[4] Žena s maternicom i jajnicima, ali bez ženskih spolnih ćelija, može zatrudnjeti implantacijom oplođenog jajašca druge žene (embrio transfer).
• Prugasta gonada s ćelijama koje sadrže Y hromosome imaju veliku vjerovatnoću da razviju rak, posebno gonadoblastom.^[5] Prugaste gonade obično se uklanjaju u roku od godinu dana ili nešto više od uspostavljanja dijagnoze, jer rak može započeti u djetinjstvu.
• Osteopenija je često prisutna.^[6]

Genetika

Genetičke pridruženosti Swyerovog sindroma uključuju:

Tip	OMIM	Gen	Lokus
Kompledna gonadna disgeneza 46,XY, SRY-srodna	OMIM: 400044	SRY	Yp11.3
Kompletna ili parcijalna gonadna disgeneza 46,XY, DHH-srodna	OMIM: 233420	DHH	12q13.1
Kompletna ili parcijalna gonadna disgeneza 46,XY, sa ili bez nadbubrežnih grešaka	OMIM: 612965	NR5A1	9q33
Kompletna ili parcijalna gonadna disgeneza 46,XY, CBX2-srodna	OMIM: 613080	CBX2	17q25
Kompletna ili parcijalna gonadna disgeneza 46,XY, sa delecijom 9p24.3	OMIM: 154230	DMRT1/2	9p24.3

Identificirano je i sedam drugih gena s vjerovatnim asocijacijama koje su još manje jasno razumljive.^[7]

Čista gonadna disgeneza

Postoji nekoliko oblika disgeneza gonada. Termin "čista gonadna disgeneza" (PGD) korišten je za opisivanje stanja sa normalnim skupom spolnih hromozoma (npr. 46, XX ili 46, XY), za razliku od onih čija je disgeneza gonada posljedica nedostatka cijelog ili dijela drugog spolnog hromosoma. Potonja grupa uključuje one sa Turnerovim sindromom (tj. 45, X) i njegovim varijantama, kao i one sa mješovitom gonadnom disgenezom i mješavinom ćelijskih linija, od kojih neke sadrže Y hromosom (npr. 46, XY/45, X). Takav Swyerov sindrom naziva se PGD, 46, XY, a XX disgeneza kao PGD, 46, XX.^[8] Ljudi s PGD imaju normalan kariotip, ali mogu imati defekte određenog gena na hromosomu.

Patogeneza

Prvi poznati korak seksualne diferencijacije normalnog XY fetusa je razvoj testisa. U ranim fazama formiranja testisa u drugom mjesecu trudnoće potrebno je djelovanje nekoliko gena, od kojih je jedan od najranijih i najvažnijih SRY : regija Y hromosoma koja određuje spol. Mutacije SRY gena objašnjavaju mnoge slučajeve Swyerovog sindroma.

Kada je takav gen neispravan, indiferentne spolne žlijezde, u XY (genetički muškom) fetusu, ne uspijevaju se diferencirati u testise. Bez testisa ne proizvodi se testosteron ili antimulerovski hormon (AMH). Bez testosterona, ne razvijaju se Wolffovi kanali , pa se ne formiraju unutrašnji muški organi. Također, nedostatak testosterona znači da se ne formira dihidrotestosteron i posljedično tome vanjske genitalije ne uspijevaju virilizirati, što rezultira normalnim ženskim genitalijama. Bez AMH, Müllerov kanal se razvija u normalne unutrašnje ženske organe (maternica, jajovod, cerviks, vagina).

Dijagnoza

Zbog nesposobnosti spolnih žlijezda da proizvedu spolni hormon (i estrogen i androgene, ne razvija se većina sekundarnih spolnih obilježja. To se posebno odnosi na estrogene promjene kao što su razvoj dojki, širenje karlice i bokova i menstruacijki periodi. Budući da nadbubrežne žlijezde mogu stvoriti ograničene količine androgena i nisu pogođene sindromom, kod većine ovih osoba pojavit će se stidna dlaka, iako često ostaje rijetka.

Procjena odgođenog puberteta obično otkriva povišenje gonadotropina, što ukazuje da hipofiza daje signal za pubertet, ali spolne žlijezde ne reagiraju. Sljedeći koraci evaluacije obično uključuju provjeru kariotipa i snimanje karlice. Kariotip otkriva XY hromosome, a snimanje pokazuje prisustvo maternice, ali bez jajnika (spolne žlijezde obično se ne vide na većini snimaka). Iako kariotip XY može ukazivati i na osobu s potpunim sindromom neosjetljivosti na androgen, a odsustvo dojki i prisustvo maternice i stidnih dlaka isključuju tu mogućnost. Danas je obično moguće da sam ljekar postavi dijagnozu Swyerovog sindroma.

Srodnja stanja

Swyerov sindrom predstavlja jedan fenotipski rezultat neuspjeha u razvoju spolnih žlijezda i stoga je dio klase stanja nazvanih gonadna disgeneza. Postoje mnogi oblici disgeneze gonada.

Swyerov sindrom je primjer stanja u kojem vanjski jednoznačno žensko tijelo nosi disgenetske, atipske ili abnormalne spolne žlijezde. Ostali primjeri uključuju sindrom potpune androgene neosjetljivosti, djeljmične delecije X hromosoma, lipoidnu kongenitalnu nadbubrežnu displaziju i Turnerov sindrom.

Liječenje

Nakon dijagnoze, obično započinje terapija estrogenom i gestagenom, promovirajući razvoj ženskih karakteristika.

Terapija zamjenom hormona također može smanjiti vjerovatnoću osteoporoze.^[9]

Epidemiologija

Procjenjuje se da je incidencija Swyerovog sindroma približno 1/100.000 ljudi.^[10] Zabilježeno je manje od 100 slučajeva od 2018.^[10] Postoje izuzetno rijetki slučajevi porodičnog Swyerovog sindroma.^[10]

Historija

Swyerov sindrom prvi je opisao G. I. M. Swyer, 1955. godine u izvještaju o dva slučaja.^[10]