Tkivo

From Wikipedia, the free encyclopedia

Tkivo
Remove ads

Tkiva – u biologiji – su kompleksi morfološki i fiziološki istovrsnih ćelija, koje imaju zajedničko porijeklo i određene vrlo često specifične zajedničke funkcije. Pored ćelija, u sastavu tkiva je i međućelijska supstanca, u većim ili manjim količinama, koju stvaraju same ćelije.[1][2][3][4][5]

Thumb
Mikroskopski pogled na histološki preparat ljudskih pluća
(Bojenje: hematokslin i eozin)

Posebna biološka nauka koja svestrano proučava tkiva je histologija. Pojedini dijelovi jednoćelijskih organizama mogu se specijalizirani za obavljanje određenih funkcija, a zovu se organele (=organčići). Zbog toga takvi organizmi mogu obavljati sve osnovne životne funkcije kao i višećelijski i da funkcioniraju kao jedinstveni organizmi.

Tijelo višestaničnih organizama je sastavljeno od velikog broja ćelija, od kojih su neke, u posebnim tkivina, specijalizirane i diferencirane i po građi i po funkciji. To omogućava nesmetano odvijanje određenih aktivnosti i bolju povezanost između raznih dijelova istog organizma za njegovo funkcioniranje kao samofregulatorne cjeline. Dokazano je da je cijeli tok evolucije išao preko sve veće specijalizacije pojedinih dijelova tijela, što je uticalo na nastanak sve savršenijih organizama.

U usporedbi sa biljnim tkivima, tkiva višećelijskiih životinja su znatno raznovrsnija i složenije građe. Kod biljaka, primjerice, ne postoje živčana i mišićna tkiva, a mnoga životinjska tkiva se od biljnih razlikuju po građi i funkciji, zbog čega se međusobno razlikuju i po načinu ishrane i života uopće.

Remove ads

Životinjska tkiva

Thumb
Poprečni presjek biljnog stabla, sa nekoliko slojeva različitih tkiva:
1. srž
2. protoksilem
3. ksilem
4. floem
5. slerenhim
6. kora
7. epiderma.

Biljna tkiva

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads