Upala pluća

Upala pluća ili pneumonija (grčka riječ) jedna je od čestih bolesti koja prvenstveno zahvaća male zračne vrećice poznate kao alveole.^[1][2] Simptomi obično uključuju kombinaciju produktivnog ili suhog kašlja, bolova u grudima, groznice i otežanog disanja.^[3] Ozbiljnost stanja je promjenjiva.^[3] Najčešće je uzrokuju bakterije i virusi a rjeđe drugim mikroorganizmima. Dijagnoza se često zasniva na simptomima i fizičkom pregledu.^[4] Rendgen grudnog koša, testovi krvi i kultura sputuma mogu pomoći u potvrđivanju dijagnoze.^[4] Bolest se može klasificirati prema tome gdje je stečena, kao što je upala pluća stečena u zajednici ili u bolnici ili povezana sa zdravstvenom skrbi.^[5]

Rendgenski snimci grudnog koša: A – zdrava pluća, B – upala pluća

Spada u teška oboljenja i pacijenti se najčešće upućuju na bolničko liječenje. Nekad je bila neizlječiva bolest s visokom stopom smrtnosti. S razvojem medicine i pronalaskom penicilina smrtnost od ove bolesti znatno je smanjena i gotovo iskorijenjena. Danas je upala pluća uglavnom izlječiva.

Faktori rizika za upalu pluća uključuju cističnu fibrozu, hroničnu opstruktivnu bolest pluća (KOPB), bolest srpastih ćelija, astmu, dijabetes, zatajenje srca, pušenje u anamnezi, slabu sposobnost kašlja (kao što je nakon moždanog udara) i slab imunološki sistem.^[6][7]

Dostupne su vakcine za prevenciju određenih vrsta upale pluća (kao što su one uzrokovane bakterijom Streptococcus pneumoniae, povezane s gripom ili povezane s COVID-19).^[8] Druge metode prevencije uključuju pranje ruku radi sprječavanja infekcije, ne pušenje i socijalno distanciranje.^[8]

Liječenje ovisi o osnovnom uzroku.^[9] Upala pluća za koju se vjeruje da je uzrokovana bakterijama liječi se antibioticima.^[10] Ako je upala pluća teška, oboljela osoba se općenito hospitalizira.^[9] Terapija kiseonikom se može koristiti ako je nivo kiseonika nizak.^[10]

Svake godine od upale pluća oboli oko 450 miliona ljudi širom sveta (7% populacije) i rezultira sa oko 4 miliona smrti.^[11][12] Sa uvođenjem antibiotika i vakcina u 20. vijeku, preživljavanje se znatno poboljšalo.^[11] Ipak, upala pluća ostaje vodeći uzrok smrti u zemljama u razvoju, kao i među veoma starim, vrlo mladim i hroničnim bolesnicima.^[11][13] Upala pluća često skraćuje period patnje kod onih koji su već blizu smrti i zbog toga je nazvana "starački prijatelj".^[14]

Simptomi

Simptome je prvi opisao Hipokrat (oko 460. p. n. e – 370. p. n. e). Glavni su simptomi teška groznica, visoka temperatura i glavobolja, praćeni kašljem i probadanjem u prsima.