Gospodarstvo Kosova

Gospodarstvo Kosova je tranzicijsko gospodarstvo i uvelike ovisi o vanjskoj pomoći.

Gospodarstvo Kosova
Panorama Prištine
Valuta	euro
Fiskalna godina	Kalendarska godina
Gospodarske organizacije	CEFTA
Statistika
BDP (PPP)	8,62 milijardi USD (2021. proc.) ()
BDP rast	5,2% (2021. proc.)
BDP per capita	13,964 USD (2022. proc.)
BDP po sektoru	poljoprivreda (12,9%), industrija (22,6%), usluge (64,5%) (2016. proc.)
Inflacija (IPC)	1,3% (2021. proc.)
Stopa siromaštva
Radna snaga	500,300 (2017. proc.)
Radna snaga prem zanimanju	poljoprivreda (4%), industrija (18%), usluge (78%) (2017. proc.)
Nezaposlenost	25,9%
Glavna industrija	rudarenje minerala, građevinski materijali, obični metali, koža, strojevi, uređaji, hrana i pića, tekstil
Trgovina
Izvoz	846 milijuna USD (2008. proc.)
Izvozna dobra	rudarski i obrađeni metalni proizvodi, mineralni proizvodi, hrana i pića, proizvodi od plastike i gume, poljoprivredni proizvodi, proizvodi od kože, tekstil, strojevi i električne komponente
Glavni izvozni partneri	EU (30%), Albanija (19%), Sjeverna Makedonija (12%), Indija (10%), Švicarska (8%)
Uvoz	5,249 milijardi USD (2021. proc.)
Uvozna dobra	Mineralni proizvodi, hrana i pića, strojevi i električne komponente, vozila, kemijski proizvodi, proizvodi od plastike i gume, poljoprivredni proizvodi, tekstil, žive životinje
Glavni uvozni partneri	EU (43%), Turska (10%), Kina (9%), Albanija (6%), Sjeverna Makedonija (5%),
Javne financije
Javni dug	16% BDPa (2017. proc.)
Prihodi	2,667 milijarde USD (2021. proc.)
Rashodi	3,101 milijardi USD (2021. proc.)
Ekonomska pomoć
Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarska aktivnost Kosova slaba je s BDP-om po glavi stanovnika od 13,964 dolara (2022.), po čemu je na posljednjem mjestu u Europi (predzadnja je Ukrajina). Ujedinjeni narodi izradili su gospodarski plan i pružili ekonomsku pomoć, ali ne može se govoriti o velikom uspjehu. Europska unija pružila je prilično značajnu pomoć, ali potrebe su i dalje ogromne. S ciljem pridruživanja Europskoj uniji, Kosovo je već jedna od zemalja koje de facto koriste euro.

Tijekom 1990-ih, ukidanje autonomnih institucija Kosova tada kao pokrajine bilo je praćeno lošom gospodarskom politikom, međunarodnim sankcijama, slabim pristupom vanjskoj trgovini i financijama te etničkim sukobima. Ti su čimbenici ozbiljno oštetili ionako slabo gospodarstvo. Od proglašenja neovisnosti 2008. godine, gospodarstvo Kosova raslo je svake godine, s relativno malim učincima globalne financijske krize. Postoje mnoge slabosti za njegov potencijal u budućnosti, mnoge od njih vezane su za njegov međunarodno sporni status. No, tu su i potencijalne prednosti, uključujući vrlo nisku razinu državnog duga (s obzirom da većinu povijesnih dugova još uvijek plaća Srbija), buduće obveze i snagu njezina bankovnog sustava (unatoč preostalim preprekama da se to koristi za produktivne zajmove).^[1]

Ekonomski problemi s kojima se Kosovo susreće brojni su. Službena stopa nezaposlenosti je 25,9%, što pogoduje sivoj ekonomiji na štetu javnih financija. Gospodarstvo Kosova vrlo je ovisno o Srbiji, a nisu u dobrim političkim odnosima. Kosovo se suočava s degradacijom i nedostatkom infrastrukture što je rat na Kosovu samo pogoršao. Distribucija električne energije često je u prekidu zbog nedostatka dovoljne mreže i proizvodnje. Glavna elektrana u zemlji, smještena u Obiliću, opskrbljena lignitom izvađenim u blizini, djelomično ne radi unatoč pomoći dobivenoj od Europske unije. Nepouzdanost elektroenergetske mreže ima posljedice za cjelokupno gospodarstvo, a posebno industriju. Procjenjuje se, da su doznake kosovske dijaspore činile oko 14 posto BDP-a, što se malo promijenilo u prethodnom desetljeću.^[2]

Privatni sektor dosta se brzo razvija, a javni sektor zaostaje. Kosovo je 29. lipnja 2009. postalo 186. država članica MMF-a. To je prva globalna institucija koja je integrirala Kosovo od njegove neovisnosti.

Šume Kosova čine oko 41% cijele površine teritorija Kosova. Većina šuma nalazi se na jugozapadu Kosova. Procjene pokazuju da je ukupna količina šumskog drveta oko 40 milijuna m³, oko 90 m³ drva po hektaru. Trepča je veliko ležište olovo-cinčane rude na Kosovu, koja obuhvaća zapadne, jugozapadne i južne dijelove Kopaonika. Jedna je od najvećih takvih ležišta u Europi.

Izvori

1. https://www.imf.org/external/pubs/ft/scr/2011/cr11210.pdf Preuzeto 21. svibnja 2022.
2. https://web.archive.org/web/20071201034658/http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/enlargement_papers/2005/elp26en.pdf Preuzeto 21. svibnja 2022.