Europska unija
ekonomska i politička zajednica europskih država From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). Europska unija je jedina organizacija ove vrste na svijetu, i zbog toga ju je ponekad teško definirati. To je organizacija koja stalno mijenja i nadograđuje politike u kojima djeluje. Trenutno se može definirati kao federacija u monetarnim odnosima, poljoprivredi, trgovini i zaštiti okoliša; konfederacija u društvenoj i gospodarskoj politici, zaštiti potrošača, unutarnjoj politici; i kao međunarodna organizacija u vanjskoj politici.
![]() Zastava Europske unije | |
Geslo In varietate concordia (hrv. Ujedinjeni u različitosti) | |
Europska himna (Oda radosti) | |
![]() | |
Članice | |
Bivše članice | ![]() |
Službeni jezik | 24 službena jezika |
Europsko vijeće | predsjednik: Charles Michel |
Zemlja predsjedateljica Vijećem EU | Mađarska |
Vijeće EU | glavno tajništvo: Bruxelles |
Europska komisija | sjedište: Bruxelles predsjednica: Ursula von der Leyen |
Europski parlament | sjedište: Strasbourg, Bruxelles, Luksemburg predsjednca: Roberta Metsola |
Europska središnja banka | Frankfurt na Majni |
Površina | 4,233,262 km² (1. veljače 2020.) |
Stanovništvo | 447,206,135 (procjena 2020.) |
Gustoća naseljenosti | 106 stan./km² |
Valuta | euro (€ EUR) Druge: bugarski lev (BGN, лв) |
Vremenska zona | UTC 0 do +2, (UTC -4 do +4 uključivši i prekomorske teritorije) |
Dan Europe | 9. svibnja |
Internetski nastavak | .eu |
Europska unija danas ima 27 država članica. Prostire se na 4 233 255.3 km², a ima oko 447 milijuna stanovnika.
Prva država u povijesti koja je 31. siječnja 2020. izašla iz Europske unije je Ujedinjeno Kraljevstvo, čija vlada je 29. ožujka 2017., nakon referenduma održanog u lipnju 2016., podnijela zahtjev za razdruživanje Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije. Time je Europska unija koja se od svog osnutka uvijek širila po prvi puta u svojoj povijesti ostala bez jedne države članice.
Remove ads
Razvoj
- 19. rujna 1946. – govor Winstona Churchilla u Zürichu. Prijedlog za formiranje Sjedinjenih Država Europe
- 9. svibnja 1950. – Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova predlaže ujedinjavanje francuske i njemačke industrije ugljena i čelika pod zajedničku vlast. Taj dan se uzima kao Dan Europe
- 18. travnja 1951. – u Parizu je potpisan Pariški ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik. Ugovor je stupio na snagu 25. srpnja 1952. godine. Prvi predsjednik Visoke vlasti Jean Monnet
- 3. lipnja 1955. – Druga Visoka vlada. Predsjednik René Mayer.
- 25. ožujka 1957. – potpisan Rimski ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju
- 1. siječnja 1958. – Rimski ugovor stupio na snagu. Konstituirana Komisija i izabran prvi predsjednik Walter Hallstein
- 13. siječnja 1958. – Treća Visoka vlada. Predsjednik Paul Finet.
- 19. ožujka 1958. – održana prva sjednica Europskog parlamenta. Prvi predsjednik Robert Schuman.
- 15. rujna 1959. – Četvrta Visoka vlada. Predsjednik Pietro Malvestiti.
- 22. listopada 1963. – Peta Visoka vlada. Predsjednica Rinalda Del Bo.
- 8. travnja 1965. – potpisan Sporazum o udruživanju organa EEZ-a, Europske zajednice za ugljen i čelik te EUROATOM-a. Ugovor je stupio na snagu 1. srpnja 1967. Od potpisa ugovora u upotrebi je naziv Europske zajednice za oznaku spomenutih triju zajednica.
- 8. ožujka 1967. – Šesta Visoka vlada. Predsjednik Albert Coppé.
- 1. srpnja 1968. – uspostavljena carinska unija
- 1. siječnja 1973. – prvo proširenje: u Zajednicu pristupaju Velika Britanija, Danska i Irska
- 1. siječnja 1981. – drugo proširenje: u zajednicu pristupa Grčka
- 23. veljače 1982. – Grenland istupa iz Zajednice, s kojom je bio vezan preko Danske
- 1. siječnja 1986. – treće proširenje: Španjolska i Portugal pristupaju Zajednici
- 17. veljače 1986. – u Bruxellesu potpisan Jedinstveni europski akt. Revizija i dopuna Rimskog ugovora. Stupio je na snagu 1. srpnja 1987.
- 7. veljače 1992. – potpisan Ugovor o Europskoj uniji u Maastrichtu (stupio na snagu 1. studenoga 1993.)
- 1. siječnja 1995. – četvrto proširenje: Austrija, Švedska i Finska pristupaju Uniji
- 17. lipnja 1997. – potpisan Ugovor iz Amsterdama. Stupio na snagu 1. svibnja 1999.
- 1. siječnja 1999. – počela treća etapa Ugovora o Ekonomskoj i monetarnoj uniji
- 11. prosinca 2000. – potpisan Ugovor iz Nice
- 1. siječnja 2002. – uvođenje eura, jedinstvene europske valute, u 12 država tzv. eurozone
- 1. svibnja 2004. – peto proširenje: u Uniju ulazi 10 novih država članica
- 1. siječnja 2007. – završetak petog proširenja: u EU ulaze Bugarska i Rumunjska. Slovenija uvodi euro kao sredstvo plaćanja. Službeni jezici unije postaju i bugarski, rumunjski, te irski. Bugarska ćirilica postaje jednim od službenih pisama (uz latinicu i grčki alfabet).
- 1. siječnja 2008. – Cipar i Malta uvode euro kao sredstvo plaćanja
- 1. siječnja 2009. – Slovačka uvodi euro kao sredstvo plaćanja
- 1. prosinca 2009. – stupio na snagu Lisabonski ugovor
- 1. siječnja 2011. – Estonija uvodi euro kao sredstvo plaćanja
- 1. srpnja 2013. – šesto proširenje: Hrvatska pristupa Uniji
- 1. siječnja 2014. – Latvija uvodi euro kao sredstvo plaćanja
- 1. siječnja 2015. – Litva uvodi euro kao sredstvo plaćanja
- 29. ožujka 2017., nakon referenduma održanog u lipnju 2016., vlada Ujedinjenog Kraljevstva podnijela zahtjev za razdruživanje od Europske unije.
- 31. siječnja 2020. – u 23:00 po lokalnom vremenu Ujedinjeno Kraljevstvo napušta Europsku uniju.
- 1. siječnja 2023. – Hrvatska postala članica Schengenskog prostora i uvela je euro kao sredstvo plaćanja.
Remove ads
Članstvo u Europskoj uniji
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads