From Wikipedia, the free encyclopedia
Salamina ili Salamis (starogrčki i katharevousa: Σαλαμίς, novogrčki: Σαλαμίνα), jedan je od Saronskih otoka u Egejskom moru u središnjoj Grčkoj. Smješten je u Saronskom zaljevu. Sjeverno je Eleuzijski zaljev. Otok nazivaju i Koulouri prema zemljopisnom obliku sličnom perecu. Salamina je jedno od najgušće naseljenih i najrazvijenijih otoka u Grčkoj zahvaljujući činjenici da je jako blizu Atene (20-ak km od središta grada) i jedino njeno predgrađe koje nije na kopnu.
Dodaj infookvir "otok". (Primjeri uporabe predloška) |
Naziv "Salamina" vjerojatno je izveden od feničanske riječi "salam" (u prijevodu: mir), kako se spominje u Homerovim spisima. Drugi mogući izvor riječi je ime nimfe Salamis. Ime Koulouri (Kuluri) je prema zemljopisnom obliku sličnom perecu, što je i arvanitsko ime za grad Salaminu.
Najveće naselje na otoku je grad Salamina na dnu Salaminskog zaljeva. Drugo po važnosti naselje i velika luka je na istočnoj strani, Ampelukija (7060 st.), znano kao Stara Salamina.[1] Od većih naselja tu je Selínia (2346 st). Na otoku je 2011. živjelo 39.283 stanovnika.[2] Na popisu 2001. ovdje su većinu činili Arvaniti, albanska etnička skupina.[3]
Pripada grčkoj grčkoj periferijskoj jedinici Atičkim otocima (Περιφερειακή Ενότητα Νήσων Αττικής), dio grčke periferije Atike.
Otok se bio sastojao od dviju otočkih općina do reforme lokalne vlasti 2011. kad su ujedinjene u jednu općinu sa sjedištem u gradiću Salamini.[4] Salamina danas održava pobratimstvo s ciparskom Famagustom.
Salaminu danas čine dva općinska okruga, što odgovara općinama do 2010. godine te četiri gradska okruga, koji odgovaraju četirima općinama na otoku koje su postojale do 1997. godine. Broj stanovnika je prema rezultatima popisa 2011.[2]
Salamina je najsjevernije i kopnu najbliži od svih Saronskih otoka (svega 2 km od Pireja). Nalazi se u Saronskom zaljevu, veoma važnom za Grčku, jer se tu nalaze Atena i Pirej. Otok je nepravilnog oblika polumjeseca i razvedene obale s velikim zaljevom na zapadnoj strani. Otok nije pretjeran brdovit, pa je pitom i oduvijek naseljen. Klima na Salamini je sredozemna. I zelenilo je specifično za ovu klimu. Na jugu otoka pružaju se šume alepskog bora.[5]
Salaminu su vjerojatno još u prapovijesti naselili ljudi s obližnje Egine, a kasnije je potpala pod vlast antičke Atene Atine u vrijeme Solona. 480. pr. Kr. dogodio se najvažniji događaj vezan za ovaj otok - Bitka kod Salamine između Grka i Perzijanaca, završena u korist prvih. Kasnije značaj Salamine opada. Novi procvat Salamine događa se stvaranjem suvremene Grčke 1830. g. i proglašavanjem obližnje Atene za novu prijestolnicu. Uskoro Salamina postaje sjedište grčke mornarice s poznatom pomorskom akademijom. Ovo je pridonijelo napretku otoka, ali je uzrokovalo i veliko bombardiranje Salamine u Drugom svjetskom ratu, točnije 23. travnja 1941. Poslije rata tijekom vojne diktature 1960-ih i 1970-ih dopušteno je parceliranje zemljišnih čestica, širenjem Atene otok prvo postaje mjesto masovne nepropisne gradnje vikendica, a kasnije i stalnih kuća doseljenika. Najviše su pogođena sjeverna i istočna obala.[6] Ovo je u novije vrijeme stvorilo brojne teškoće, posebno zagađenje morske vode zbog industrijalizacije i plaža na ovoj strani otoka. Danas je na Salamini glavni stožer grčke ratne mornarice (Ελληνικό Πολεμικό Ναυτικό, Elliniko Polemiko Naftiko).
S kopnom (Atikom) je povezan brodskom vezom preko Paloukije. Druga veza s kopnom (Megarida) je preko Megarskog tjesnaca.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.