Porez na dodanu vrijednost

Porez na dodanu vrijednost (PDV) suvremeni je oblik oporezivanja potrošnje. Njegovo širenje započelo je šezdesetih godina 20. stoljeća, a do 2023. primjenjivao se u 175 od 193 zemlje članice Ujedinjenih naroda.^[1] Prva ga je uvela Francuska 1958. godine, a zatim i Finska 1964. godine. Ubrzo se proširio na ostale zemlje Europske unije. Od razvijenih zemalja PDV ne primjenjuju Sjedinjene Američke Države.

Karta zemalja u kojima se primjenjuje porez na dodanu vrijednost (stanje iz 2021.)

██ primjenjuje PDV

██ ne primjenjuje PDV

PDV je svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno-prodajnog ciklusa, ali samo za iznos dodane vrijednosti.

U Hrvatskoj, opća stopa PDV-a od 1. ožujka 2012. iznosi 25 %, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 13 % i 5 %.^[2]

Oblici

• proizvodni PDV postoji u slučaju kada porezni obveznik pri prodaji svog proizvoda ne može odbiti trošak nabave kapitalnih dobara niti trošak amortizacije
• dohodovni PDV u kojem se dopušta odbitak troška amortizacije prilikom prodaje
• potrošni PDV u kojem se dozvoljava odbitak ukupnog iznosa utrošenog na bruto investicije (kapitalna dobra + amortizacija) prilikom prodaje proizvoda.

Metode obračunavanja

Metoda zbrajanja

Porezna osnovica se utvrđuje na način da se zbroje svi elementi cijene u oporezovanoj fazi koji formiraju dodanu vrijednost. PDV će biti jednak umnošku dobivene dodane vrijednosti i porezne stope.

Metoda oduzimanja

Od vrijednosti prodaje se oduzima vrijednost kupnje i na dobivenu razliku se primjenjuje stopa PDV-a.

Kreditna metoda

Vrijednost PDV-a plaćenog na inpute se oduzima od vrijednosti PDV-a kojeg treba platiti na vrijednost prodaje. Smatra se najboljom metodom.^{[tko kaže?]}

Načela kod oporezivanja PDV-om

Načelo porijekla robe

oporezuje se izvoz, a uvoz ne

Načelo odredišta robe

ne oporezuje se izvoz, nego uvoz

Hrvatska primjenjuje načelo odredišta robe, tj. izvoz je oslobođen plaćanja PDV-a.

Razine poreznih stopa

U nekim sustavima postoji više stopa PDV-a, na primjer:

• opća (standardna)
• niža, za živežne namirnice
• viša, za luksuzne proizvode
• nulta, za proizvode na koje se ne plaća PDV

Napomena: Nulta stopa različita je od poreznog oslobođenja. Kod nulte stope proizvođači prilikom isporuke svojim proizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbiti pretporez koji je sadržan u ulaznim računima dobavljača. Stoga je nulta stopa bolja od poreznog oslobođenja.

Prednosti

Ovaj odjeljak nije pokriven izvorima.

• Ubire se u svakoj pojedinoj fazi ciklusa dok se jednofazni ubire jednokratno.
• Nema prikrivene izvozne premije i prikrivene uvozne carine kao kod jednofaznog poreza na promet.
• Izdašnost: PDV je najizdašniji porezni prihod proračuna (2/3 proračunskih prihoda).^[gdje?]

Nedostatci

Ovaj odjeljak nije pokriven izvorima.

• Složena pravila, osobito kod primjenjivanja različitih stopa, i onih proizvoda koji su oslobođeni od PDV-a
• PDV je regresivni porez, najviše pogađa osobe koja imaju niska primanja a ne one s visokim primanjima
• Povišeni trošak i rad za tvrke, i pravne osobe koje prikupljaju porez u ime države. Osobito za manje tvrtke
• Primanja od PDV-a su sukladna prema privrednoj aktivnosti unutar države, padom prometa i manjim privrednim rastom umanjiva se i prihod PDV u državi

Neutralnost PDV-a

• u odnosu na vanjskotrgovinsku razmjenu → jer ne djeluje na domaću proizvodnju i potrošnju.
• neutralan je na upotrebljene proizvodne metode.
• ne iskrivljuje cijene jer osigurava optimalnu alokaciju resursa na tržištu.

Izračun PDV-a

Cijena koja ne uključuje PDV često se naziva neto cijena ili osnovica, dok se cijena koja uključuje PDV često naziva bruto cijena.

U jednadžbama izračuna „C” označava bruto cijenu (s PDV-om), „O” označava neto cijenu (bez PDV-a, tj. osnovicu), „p” označava poreznu stopu, dok „P” označava iznos PDV-a.

Izračun iznosa PDV-a na temelju bruto cijene (koja uključuje PDV)

Iznos sadržanog PDV-a u ukupnoj cijeni dobivamo tzv. izbijanjem PDV-a, umnoškom ukupne cijene s preračunatom stopom PDV-a.

$${\displaystyle P=C-O=C\cdot {\frac {p}{1+p}}}$$

Primjer: Kupite proizvod čija je cijena 100 €. PDV, ovisno o primijenjenoj stopi, iznosi:

Stopa	Preračunata stopa	Izračun
25 %	0,20	${\displaystyle 100\ \mathrm {\euro} \cdot {\frac {0{,}25}{1+0{,}25}}=100\ \mathrm {\euro} \cdot {\frac {0{,}25}{1{,}25}}=100\ \mathrm {\euro} \cdot 0{,}20=20{,}00\ \mathrm {\euro} }$
13 %	0,115044	${\displaystyle 100\ \mathrm {\euro} \cdot {\frac {0{,}13}{1+0{,}13}}=100\ \mathrm {\euro} \cdot {\frac {0{,}13}{1{,}13}}=100\ \mathrm {\euro} \cdot 0{,}115044=11{,}50\ \mathrm {\euro} }$
5 %	0,047619	${\displaystyle 100\ \mathrm {\euro} \cdot {\frac {0{,}05}{1+0{,}05}}=100\ \mathrm {\euro} \cdot {\frac {0{,}05}{1{,}05}}=100\ \mathrm {\euro} \cdot 0{,}047619=4{,}76\ \mathrm {\euro} }$

Izračun neto cijene (bez PDV-a, tj. osnovice) na temelju bruto cijene (koja uključuje PDV)

Neto cijena se dobiva dijeljenjem bruto cijene zbrojem sume broja jedan i stope PDV-a.

$${\displaystyle O={\frac {C}{1+p}}}$$

Primjer: Kupite proizvod od 100 €, osnovica, ovisno o primijenjenoj stopi, iznosi:

Stopa	Izračun
25 %	${\displaystyle {\frac {100\ \mathrm {\euro} }{(1+0{,}25)}}={\frac {100\ \mathrm {\euro} }{1,25}}=80{,}00\ \mathrm {\euro} }$
13 %	${\displaystyle {\frac {100\ \mathrm {\euro} }{(1+0{,}13)}}={\frac {100\ \mathrm {\euro} }{1,13}}=88{,}50\ \mathrm {\euro} }$
5 %	${\displaystyle {\frac {100\ \mathrm {\euro} }{(1+0{,}05)}}={\frac {100\ \mathrm {\euro} }{1,05}}=95{,}24\ \mathrm {\euro} }$

Izračun iznosa PDV-a na temelju neto cijene (bez PDV-a, tj. osnovice)

PDV se dobiva umnoškom osnovice i stope PDV-a.

$${\displaystyle P=O\cdot p}$$

Primjer: Cijena bez PDV-a (osnovica) iznosi 100 €. PDV, ovisno o primijenjenoj stopi, iznosi

Stopa	Izračun
25 %	${\displaystyle 100\ \mathrm {\euro} \cdot 0{,}25=25\ \mathrm {\euro} }$
13 %	${\displaystyle 100\ \mathrm {\euro} \cdot 0{,}13=13\ \mathrm {\euro} }$
5 %	${\displaystyle 100\ \mathrm {\euro} \cdot 0{,}05=5\ \mathrm {\euro} }$

Izračun bruto cijena (koja uključuje PDV) na temelju neto cijene (bez PDV-a, tj. osnovice)

Bruto cijena dobiva se umnoškom osnovice i sume broja jedan i stope PDV-a

$${\displaystyle C=P+0=P\cdot (1+p)}$$

Primjer: Cijena koja uključuje PDV izračunata iz cijene koja ne sadrži PDV (osnovice) od 100 €, ovisno o primijenjenoj stopi, iznosi:

Stopa	Izračun
25 %	${\displaystyle 100\ \mathrm {\euro} \cdot (1+0{,}25)=100\ \mathrm {\euro} \cdot 1,25=125\ \mathrm {\euro} }$
13 %	${\displaystyle 100\ \mathrm {\euro} \cdot (1+0{,}13)=100\ \mathrm {\euro} \cdot 1,13=113\ \mathrm {\euro} }$
5 %	${\displaystyle 100\ \mathrm {\euro} \cdot (1+0{,}05)=100\ \mathrm {\euro} \cdot 1,05=105\ \mathrm {\euro} }$

Stope PDV-a u Europskoj uniji

Država	Stopa (redovna) [%]	Stopa/e (snižene) [%]	Skrać.	Naziv
Austrija	20	13 i 10	njem. MwSt., USt.	njem. Mehrwertsteuer, Umsatzsteuer
Belgija	21 [3]	12 i 6	niz. BTW; franc. TVA; njem. MWSt	niz. Belasting over de toegevoegde waarde; franc. Taxe sur la Valeur Ajoutée; njem. Mehrwertsteuer
Bugarska	20	9 [4]	bug. ДДС	bug. Данък върху добавената стойност (Danăk vărhu dobavenata stojnost)
Cipar  ∟ (uklj. bazu Akrotiri i Dhekelia)	19 [5]	9 i 5 [4]	grč. ΦΠΑ	grč. Φόρος Προστιθέμενης Αξίας (Fóros Prastithémenes Axías)
Češka	21	12	češ. DPH	češ. Daň z přidané hodnoty
Hrvatska	25	13 i 5	hrv. PDV	hrv. Porez na dodanu vrijednost
Danska	25	nema	dan. moms	dan. Meromsætningsafgift
Estonija	22 [6]	9 i 5	est. km	est. käibemaks
Finska	25,5 [7]	14 i 10	fin. ALV; šved. Moms	fin. Arvonlisävero; šved. Mervärdesskatt
Francuska  ∟ Monako	20 [8]	10; 5,5 i 2,1	franc. TVA	franc. Taxe sur la valeur ajoutée
Njemačka	19 [9][10]	7 [9][10]	njem. MwSt. USt.	njem. Mehrwertsteuer / Umsatzsteuer
Grčka	24 [11]	13 i 6 [12]	grč. ΦΠΑ	grč. Φόρος Προστιθέμενης Αξίας (Fóros Prostithémenis Axías)
Mađarska	27	18 i 5 [4]	mađ. ÁFA	mađ. általános forgalmi adó
Irska	23 [13]	13,5; 9; 4,8 i 0	eng. VAT; irs. CBL	eng. Value Added Tax; irs. Cáin Bhreisluacha
Italija	22 [14]	10; 5 i 4 [15]	tal. IVA	tal. Imposta sul Valore Aggiunto
Latvija	21 [16]	12 i 5	lat. PVN	lat. Pievienotās vērtības nodoklis
Litva	21	9 i 5	lit. PVM	lit. Pridėtinės vertės mokestis
Luksemburg	17 [17]	14; 8 i 3	franc. TVA	franc. Taxe sur la Valeur Ajoutée
Malta	18	7; 5 i 0 [4]	eng. VAT	malt. Taxxa fuq il-Valur Miżjud; eng. Value Added Tax
Nizozemska	21 [18]	9 i 0	niz. BTW	niz. Belasting toegevoegde waarde / Omzetbelasting
Poljska	23	8; 5 [4] i 0 [19]	polj. PTU	polj. Podatek od towarów i usług
Portugal  ∟ Azori  ∟ Madeira	23 [20] 16 [20] 22 [20]	13 i 6 [20] 9 i 4 [21] 12 i 5[20]	port. IVA	port. Imposto sobre o Valor Acrescentado
Rumunjska	19	9; 8 i 5 [4]	rum. TVA	rum. Taxa pe valoarea adăugată
Slovačka	20	10	slov. DPH	slov. Daň z pridanej hodnoty
Slovenija	22	9,5 i 5	slov. DDV	slov. Davek na dodano vrednost
Španjolska	21 [22]	10 i 4 [22]	španj. IVA	španj. Impuesto sobre el valor añadido
Švedska	25	12 i 6	šved. Moms	šved. Mervärdesskatt

PDV područje Europske unije

EU PDV područje sastoji se od svih država članica Europske unije i nekih drugih zemalja koje slijede pravila unije o PDV-u.^[23][24] Princip vrijedi i za druge posebne poreze kao npr. na alkohol i duhan.

Sve države članice EU dio su PDV područja, međutim neka područja država članica su izuzeta:

Područja izvan EU koja su uključena

Uključeno u Republiku Cipar sa stopom 19%:

• Akrotiri i Dhekelia (Britansko prekomorsko područje)

Uključeno u Francusku sa stopom 20%:

• Monako (samostalna država)

Primjenjuje se na stopu 20% Ujedinjenog Kraljevstva:

• Ujedinjeno Kraljevstvo usklađeno je s pravilima o PDV-u EU područja samo na robu.^[25][26] (prema protokolu o Sjevernoj Irskoj).

Područja unutar EU koja su isključena

Finska:

• Ålandski otoci^[27] (lokalni PDV)

Francuska:

• Francuska Gijana^[27] (bez PDV-a)
• Gvadalupa^[27] (lokalni PDV)
• Martinik^[27] (lokalni PDV)
• Mayotte^[27] (bez PDV-a)
• Réunion^[27] (lokalni PDV)
• Sveti Martin (otok)^[27] (lokalni PDV)

Njemačka:

• Büsingen am Hochrhein^[27][28] (enklava unutar Švicarske; primjenjuje se švicarski PDV)
• Helgoland^[27] (maleni njemački arhipelag u Sjevernom moru; bez PDV-a)

Grčka:

• Sveta Gora^[27] (bez PDV-a)

Italija:

• Campione d'Italia i talijanske vode jezera Lugano^[27] (enklava unutar Švicarske; bez PDV-a, lokalni porez na potrošnju jednak je švicarskom)
• Livigno (alpski grad oslobođen PDV-a zbog izoliranosti )^[29][30]

Španjolska:

• Kanari^[27][31] (bez PDV-a, primjenjuje se lokalni porez na potrošnju)
• Ceuta^[27] (područje bez primjene PDV-a u Africi)
• Melilla^[27] (područje bez primjene PDV-a u Africi)

Područja koja su povezana ili graniče s EU PDV područjem koja nisu uključena

Dansko kraljevstvo:

• Farski otoci^[32]
• Grenland^[33]