Tenja

Tenja je naselje i prigradsko područje Grada Osijeka u Osječko-baranjskoj županiji, smješteno oko 6 km jugoistočno od Osijeka u Dravsko-dunavskoj nizini.

Tenja
Dvorac obitelji Adamović (danas Osnovna škola Tenja)
Država	Hrvatska
Županija	Osječko-baranjska
Općina/grad	Osijek
Površina	49,3 km2 [1]
Koordinate	45°29′53″N 18°44′49″E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	6260 [2]
– gustoća	127 st./km2
Odredišna pošta	31000 Osijek [3]
Pozivni broj	+385 (0)31
Autooznaka	OS
Tenja Tenja na zemljovidu Hrvatske

Etimologija

Podrijetlo naziva Tenja nije pouzdano utvrđeno, iako postoje dvije često spominjane pretpostavke: mađarska, koja ga povezuje s riječju tehén (“krava”)^[4] i slavenska, koja ga povezuje s osnovom tinja ("močvara”).^[5] O etimologiji nema općeprihvaćenog mišljenja.

Povijest

Područje Tenje naseljeno je od prapovijesti. U okolici naselja pronađen je značajan arheološki nalaz iz razdoblja eneolitika – Ostava zlata Tenja–Orlovnjak, skupina prapovijesnih zlatnih predmeta pripisanih lasinjskoj kulturi. Nalaz se smatra jednim od važnijih otkrića tog razdoblja u sjevernoj Hrvatskoj te se danas čuva u Narodnom muzeju u Budimpešti.^[6]

U pisanim izvorima Tenja se prvi put spominje između 1443. i 1469. kao posjed plemića Korođa. Tijekom osmanskog prodora, oko 1526. godine, područje je gotovo napušteno; prema defteru požeškog sandžaka iz 1579. imalo je sedam muslimanskih obitelji, dok kršćana nije bilo.^[7] Nakon poraza Osmanlija u Opsadi Beča 1683., naselje dolazi pod austrijsku vlast. U to vrijeme u Tenju se naseljava tridesetak pravoslavnih obitelji iz krajeva gornje Drine, Neretve, Lima, Pive i Tare, te manji broj katolika.^[8]

U drugoj polovici 18. stoljeća Tenja postaje posjed grofa Ivana Pálffyja, a 1778. prelazi u vlasništvo baruna Ivana Kapistrana Adamovića, čiji nasljednici ostaju vlasnici zemljišta i imaju značajan utjecaj na razvoj naselja sve do 20. stoljeća.^[9] Stanovnici su do 1848. bili u kmetskom položaju, kada je Hrvatski sabor ukinuo feudalizam.^[10]

U 19. stoljeću Tenja je administrativno pripadala općini Sarvaš, a 1889. godine postaje samostalna upravna općina, s Antunovcem, gdje ostaju do 1993. godine.^[11][12][13]

Nakon agrarne reforme 1918., u mjesto su doseljeni dobrovoljci iz Prvoga svjetskog rata, većinom srpske narodnosti.^[14] Poslije Drugoga svjetskog rata pristigli su kolonisti iz Bosne i Hercegovine, Banije, Like, Korduna i drugih dijelova Hrvatske.^[15]

U socijalističkom razdoblju Tenja se razvija u prigradsko naselje uz Osijek, s novim stambenim zonama i javnim sadržajima.

Tijekom Domovinskog rata južni dio naselja bio je središte srpske pobune, dok je ostatak okupiran 6. prosinca 1991. godine. Pod ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćena je 1998. godine tijekom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Stanovništvo

Popis 2011.

Prema popisu iz 2011. godine u Tenji je živjelo 7376 stanovnika,^[16] raspoređenih po etničkoj strukturi:^[17]

• Hrvata 5251 (71,19 %)
• Srba 1903 (25,8 %)
• Mađara 46 (0,69 %)
• Roma 37 (0,5 %)
• Bošnjaka 16 (0,22 %)
• Slovaka 16 (0,22 %)
• ostalih 107 (1,45 %)

Popis 2001.

Prema popisu iz 2001. Tenja je imala 6747 stanovnika:^[18]

• Hrvata 65 %
• Srba 30 %
• Ostalih 5 %

Popis 1991.

Godine 1991. Tenja je imala 7663 stanovnika:^[19]

• Hrvata 2813
• Srba 4144
• Jugoslavena 327
• Muslimana 18
• Ostalih 328

Naselje Tenja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	2668	3038	2875	3314	3526	3605	3653	4120	3875	3905	4578	5299	6515	7663	6747	7376	6260
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Od 1869. do 1900. iskazivano pod imenom Tenje. U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova područja naselja koji su pripojeni naselju Antunovac, općina Antunovac, i naselju Bijelo Brdo, općina Erdut. Do 1961. sadrži dio podataka za naselje Antunovac, a do 1971. za naselje Bijelo Brdo. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Kultura i baština

U središtu Tenje nalazi se dvorac obitelji Adamović, danas Osnovna škola Tenja. Srpska pravoslavna crkva, posvećena Prenosu mošti svetog Nikole, izgrađena je 1761. godine, a katolička crkva svete Ane izvorno je bila drvena kapela iz 1754., dok je današnja župna crkva podignuta 1975. godine. Zapadno od dvorca smješten je stari park sa spomenikom žrtvama fašizma i spomenikom poginulim hrvatskim braniteljima.

Obrazovanje

Osnovna škola Tenja smještena je u nekadašnjem dvorcu obitelji Adamović te u zgradi izgrađenoj 1970-ih godina. U naselju djeluje i županijski dječji vrtić „Vrapčić“, a u rujnu 2024. otvoren je novi vrtić u Mirnoj ulici.^[20]

Gospodarstvo

Gospodarstvo Tenje obuhvaća poljoprivrednu proizvodnju, stočarstvo i pčelarstvo, uz preradu poljoprivrednih proizvoda, manje industrijske pogone i obrtničke radionice. U naselju djeluju brojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ovi) te raznovrsne uslužne djelatnosti, uključujući ugostiteljstvo, maloprodaju, cestovni prijevoz tereta, taksi prijevoz te profesionalne usluge čišćenja i održavanja objekata.^[21]

Na sjevernom ulazu u naselje smještena je Gospodarska zona Tenja, infrastrukturno opremljena i namijenjena proizvodnim, poslovnim i ugostiteljsko-turističkim sadržajima.^[22] Površina zone iznosi približno 6,6 hektara, od čega je 5,6 hektara predviđeno za izgradnju gospodarskih objekata. Zona se sastoji od 27 građevinskih čestica i u potpunosti je popunjena.^[22] U njoj posluju subjekti iz različitih sektora, uključujući proizvodne pogone, skladišne i logističke prostore, servisne radionice te ugostiteljske i druge uslužne objekte.

Događaji i običaji

U Tenji se svake godine održava pokladno jahanje, tradicionalna konjička manifestacija povezana s graničarskom baštinom ovoga kraja. Okuplja jahače iz cijele Slavonije, a domaćini ih dočekuju na više postaja duž rute kroz naselje, uključujući i prolazak Ulicom Vjekoslava Hengla.^[23][24]

Slavonijo, u jesen si zlatna je višednevna kulturno-tradicijska manifestacija koju organizira KUD Josip Šošić. Program uključuje smotru folklora, glazbene nastupe, etno sajam, gastro ponudu te mimohod jahača, zaprega i kulturno-umjetničkih društava kroz naselje.^[25][26] Manifestacija je rad Osijek.

Sport

Nogometni klub Slavonac okuplja seniorsku momčad te mlađe uzraste kroz omladinsku školu nogometa.

U naselju se krajem lipnja održava tradicionalni ljetni malonogometni turnir, koji okuplja momčadi iz Tenje, Osijeka i okolnih mjesta. Turnir uključuje seniorsku i veteransku kategoriju.^[27]

Boćarski klub Tenja natječe se u županijskoj ligi i organizira manifestaciju „Dani boćanja u Tenji“, koja svake godine okuplja natjecatelje iz cijele Osječko-baranjske županije.^[28][29]

Rukometni klub Tenja organizira ljetni rukometni kamp za djecu svih uzrasta, a također sudjeluje u školskim i lokalnim turnirima.^[30][31]

Lokalna uprava

Sve do 1962. godine Tenja je bila samostalna upravna općina, kada je kao mjesni odbor pridružena općini Osijek. Nakon ustroja županija, gradova i općina 1993., Tenja ulazi u sastav Grada Osijeka kao prigradsko naselje. Danas je organizirana kao mjesni odbor pri Gradu Osijeku, a Vijeće Mjesnog odbora Tenja konstituirano je 24. siječnja 2023., kada je za predsjednicu izabrana Marija Capan (HDZ).^[32]

Fotogalerija

• 
  Ulica svete Ane u Tenji
• 
  Pravoslavna crkva sv. Nikole (1761.)
• 
  Katolička crkva sv. Ane (župa od 1975.)
• 
  Osnovna škola Tenja
• 
  Dječji vrtić „Vrapčić”
• 
  Pošta i Vijeće mjesnog odbora Tenja
• 
  Spomenik žrtvama fašizma
• 
  Spomen-obilježje žrtvama sabirnog logora za Židove pored Tenje (1942.)
• 
  Povijesna karta Tenje iz 1863. godine
• 
  Povijesna karta Tenje iz 1871. godine
• 
  Zlatni disk – nalazište Tenja-Orlovnjak (lasinjska kultura, 3700. – 3200. pr. Kr.)