Černihiv

Černihiv^[1][2] ili Černigov^[3] (ukrajinski: Чернігів, ruski: Чернигов) grad je u sjevernoj Ukrajini. Središte je Černihivske oblasti. Černihiv spada među najstarije autohtone ukrajinske gradove, inače treće po važnosti trgovačko i političko središte srednjovjekovne države Kijevske Rusi. U 17. stoljeću grad Černihiv u sklopu Ukrajinskog Hetmanata postaje jedno od većih kulturno-prosvjetnih središta Europe.

Černihiv (Černigov)
Чернігів
Panorama grada
Zastava Grb
Država	Ukrajina
Oblast	Černihivska oblast
1754.
1765. 1782.
Vlast
• Gradonačelnik	Vladislav Atrošenko
Površina
• Ukupna	79 km2
Visina	136 m
Koordinate	51°30′N 31°18′E
Stanovništvo (2001.)
• Entitet	299.500 (3,740 stan./km2 (2001.))
Vremenska zona	EET (UTC+2)
• Ljeto (DST)	EEST (UTC+3)
Poštanski broj	33000-33499
Pozivni broj	+380-362
Gradovi prijatelji
Stranica	www.chernigiv-rada.gov.ua
Černihiv (Černigov)

Černihiv danas predstavlja zanimljivu turističku lokaciju u kojoj se pronalaze kazališta, muzeji i srednjovjekovni spomenici kulture. Posebno su zanimljive srednjovjekovne slavenske crkve i manastiri. Grad se nešto jače počeo industrijski razvijati nakon Drugog svjetskog rata, u njemu se pronalaze industrijski kompleksi za obradu kemijskih sredstava, drva, zatim izradu građevinskog materijala, hrane, i obradu električne energije.

Povijest

Na prostorima grada Černihiva pronalaze se arheološki tragovi raznih euroazijskih kultura prisutnih prije dolaska starih Slavena. Bilježe se tragovi naroda Hazara i Kagana. Kulturno i političko središte postaje tek za vrijeme ukrajinskog plemena Siverjana koji u 10. stoljeću među prvima prihvaćaju nadležnost Kijeva i ulaze u sastav Kijevske Rusi.

U očuvanim povijesnim zapisima, Černihiv se prvi put spominje u Rus'-bizantskom ugovoru iz 907. godine (kao Черниговъ), ali prema arheološkim iskopinama grad je postojao i u 9. stoljeću. Na prostoru Černihiva nalazi se i Crna Mongila, jedno od najvećih i najstarijih kraljevskih pogrebnih svetišta u istočnoj Europi, inače pronađeno i otkopano još u 19. stoljeću. Arheološke iskopine upućuju da je Černihiv predstavljao jednoj od najvažnijih srednjovjekovnih središta u istočnoj Europi.

Grad Černihiv od 11. do 13. stoljeća je predstavljao središte Černihivske Kneževine i središte prostora poznatog kao Siverjanščina koje se prostiralo od grada Černihiva pa sve do grada Moskve u današnjoj Rusiji. U 11. stoljeću osnovana je i Černihivska biskupija koja je obuhvatila velike prostore današnje zapadne Rusije. Nakon napada Mongola sredinom 13. stoljeća, Černihiv gubi na svojoj političkoj važnosti i uskoro dolazi pod vlast Velike kneževine Litve.

U 17. stoljeću nakon ustanka Zaporoških kozaka, grad se kao i cijela regija kulturno i politički revitalizira. Otvaraju se mnoge prosvjetne institucije i u njemu borave mnogi ukrajinski plemići koji usko surađuju s dvorom Moskve u sklopu Ruskog Carstva. Posebno se tada ističe černihivski nadbiskup Lazar Baranovič, arhimadrit Ioanikij Galjatovskij, arhiđakon Antonij Radivilovskij i drugi.

Ukrajinski intelektualci novonastale Černihivske gubernije u sljedćem razdoblju nesebično pridonose razvoju Ruskog Carstva, i Černihiv u 18. stoljeću postaje jedno od najjačih kulturnih i prosvjetnih središta.

Zemljopis

Černihiv se nalazi u sjeveroj Ukrajini na rijeci Desnoj u blizini granice s Bjelorusijom i Rusijom, udaljen je od Kijeva 132 km zračne linije, 209 km željeznicom i 140 km cestom.

Stanovništvo

Po službenom popisu stanovništva iz 2001. godine, grad je imao 305.000 stanovnika,^[4] prema procjeni stanovništva iz 2005. godine grad je imao oko 300.500 stanovnika.

Gradovi prijatelji

• Gomelj, Bjelorusija
• Memmingen, Njemačka
• Tarnobrzeg, Poljska ^[5]

Poznate osobe

• Anatolij Ribakov, ruski pisac

Galerija

• 
  Crkva iz 1201. godine
• 
  Katedrala iz 1030. godine
• 
  Eletski manastir
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 

Izvor

1. Černihiv | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2. lipnja 2023.
2. U pisanju ukrajinskih imena mjesta služite se ukrajinskim jezikom. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Pristupljeno 2. lipnja 2023.
3. Hrvatski egzonimi – Černigov. egzonimi.lzmk.hr. Pristupljeno 2. lipnja 2023.
4. Ukrajinski zavod za statistiku^{[neaktivna poveznica]}
5. Tarnobrzeg službena stranica grada  Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. prosinca 2007. (Wayback Machine)

Vanjske poveznice

• Službena stranica grada

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Černihiv