![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/34/Corneliu_Zelea_Codreanu.jpg/640px-Corneliu_Zelea_Codreanu.jpg&w=640&q=50)
Corneliu Zelea Codreanu
Rumunski političar (1899–1938) / From Wikipedia, the free encyclopedia
Corneliu Zelea Codreanu (rumunski: ; Huși, 13. septembar 1899 – Tâncăbești, 30. novembar 1938), rođen Corneliu Codreanu prema njegovom izvodu iz matične knjige rođenih,[1] bio je rumunski političar krajnje desnice, osnivač i vođa Gvozdene garde ili Legije arhanđela Mihaila (takođe poznate kao Legionarski pokret), ultranacionalističke i nasilne antisemitske organizacije aktivne tokom međuratnog perioda.
Corneliu Zelea Codreanu | |
---|---|
![]() | |
Kapetan Gvozdene garde | |
Mandat 24. jun 1927. – maj 1938. | |
Nasljednik | Horia Sima |
Član Doma izaslanika | |
Mandat avgust 1932. – novembar 1933. | |
Rođenje | 13. 9. 1899.![]() |
Smrt | 30. 11. 1938. (dob: 39)![]() |
Politička stranka | Nacionalno-hrišćanska odbrambena liga (1923–1927) Gvozdena garda (1927–1938) |
Supružnik | Elena Ilinoiu (1925–1938) |
Obrazovanje | Univerzitet Alexandru Ioan Cuza Univerzitet Grenoble Alpes |
Zanimanje | Advokat |
Vjera | Rumunsko pravoslavlje |
Potpis | |
![]() |
Opšte viđena kao glavna vrsta lokalnog fašizma i poznata po svojoj mističnoj i revolucionarnoj poruci inspirisanom rumunskim pravoslavljem, Gvozdena garda je stekla značaj na rumunskoj političkoj sceni, dolazeći u sukob s političkim establišmentom i demokratskim snagama, i često pribegavajući terorizmu. Legionari su Codreanua tradicionalno nazivali Căpitanul („Kapetan”), a on je imao apsolutnu vlast nad organizacijom do svoje smrti.
Codreanu, koji je započeo svoju karijeru u jeku Prvog svetskog rata kao antikomunistički i antisemitski agitator povezan sa Alexandrom C. Cuzom i Constantinom Pancuom, bio je suosnivač Nacionalno-hrišćanske odbrambene lige i ubica prefekta policije Iașija Constantina Manciua. Codreanu je napustio Cuzu da bi osnovao niz krajno desničarskih pokreta, okupljajući intelektualce i seljačko stanovništvo zemlje, i podstičući pogrome u raznim delovima Velike Rumunije. Nekoliko puta zabranjena, njegova Legija je poprimila različita imena i preživela u podzemlju, tokom kojeg je Codreanu formalno delegirao vođstvo na Gheorghea Cantacuzino-Grănicerula. Sledeći Codreanuove instrukcije, Legija je izvršila atentate na političare koje je smatrala korumpiranim, uključujući premijera Iona G. Ducu i njegovog bivšeg saradnika Mihaija Stelescua. Istovremeno, Codreanu je zagovarao privrženost Rumunije vojnom i političkom savezu sa nacističkom Nemačkom.
Tokom izbora 1937. godine, njegova stranka je doživela najveći uspeh, zauzevši treće mesto i osvojivši 15,8% glasova. Sklonjena je s položaja od strane kralja Carola II Rumunskog, koji je pozvao suparničke fašiste i četvrtoplasirane članove Nacionalne hrišćanske partije da formiraju kratkotrajnu vladu, koju je nasledila kraljevska diktatura Nacionalnog renesansnog fronta. Rivalstvo između Codreanua i, sa druge strane, Carola i umerenih političara kao što je Nicolae Iorga završilo se Codreanuovim zatvaranjem u zatvor Jilava i eventualnim atentatom od strane žandarmerije. Njega je kao vođu nasledio Horia Sima. Godine 1940, pod Nacionalnom legionarskom državom koju je proglasila Gvozdena garda, njegovo ubistvo poslužilo je kao osnova za nasilnu odmazdu.
Stavovi Codreanua uticali su na modernu krajnju desnicu. Grupe koje ga smatraju svojim pretečom uključuju Noua Dreaptăa i druge rumunske naslednike Gvozdene garde, Međunarodnu treću poziciju i razne neofašističke organizacije u Italiji i drugim delovima Evrope.