Dušik
From Wikipedia, the free encyclopedia
Dušik, azot (franc. azote < lat. azotum < grč. άζωτος: beživotan) ili nitrogen (lat. nitrogenium < grč. νἰτρον: salitra ili niter + γένος: rod), simbol N, hemijski element sa atomskim brojem 7. U periodnom sistemu nalazi se u petoj glavnoj grupi i 2. periodi. Spada u nemetale. U elementarnom obliku dušik postoji isključivo u obliku dvoatomskih molekula (dinitrogen, N2). Sa 78% udjela je jedan od osnovnih sastojaka zraka. U Zemljinoj kori neorganski dušik se javlja rijetko u spojevima; izuzetak su depoziti šalitre.
Azot (7N) | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Opšti podaci | |||||
Pripadnost skupu | nemetali | ||||
grupa, perioda | VA, 2 | ||||
gustina, tvrdoća | 1,2506 kg/m3, | ||||
boja | bezbojan | ||||
Osobine atoma | |||||
atomska masa | 14,0067 u[1] | ||||
atomski radijus | 65 (56) pm | ||||
kovalentni radijus | 75 pm | ||||
van der Valsov radijus | 155 pm | ||||
elektronska konfiguracija | [He]2s22p3 | ||||
e- na energetskim nivoima | 2, 5 | ||||
oksidacioni broj | ±3, 5, 4, 2 | ||||
Osobine oksida | jako kiseli | ||||
Kristalna struktura | heksagonalna | ||||
Fizičke osobine | |||||
agregatno stanje | gasovito[2] | ||||
temperatura topljenja | 63,14 K (-210,01 °C) | ||||
temperatura ključanja | 77,35 K (-195,8 °C)[3] | ||||
molska zapremina | 13,54×10-3 m³ /mol | ||||
toplota isparavanja | 2,7928 kJ/mol | ||||
toplota topljenja | 0,3.604 kJ/mol[4] | ||||
brzina zvuka | 334 m/s (298,15 K) | ||||
Ostale osobine | |||||
Elektronegativnost | 3,04 (Pauling) 3,07 (Alred) | ||||
specifična toplota | 1040 J/(kg*K) | ||||
specifična provodljivost | bez podataka | ||||
toplotna provodljivost | 0,02598 W/(m*K) | ||||
I energija jonizacije | 1402,3 kJ/mol | ||||
II energija jonizacije | 1402,3 kJ/mol | ||||
III energija jonizacije | 1402,3 kJ/mol | ||||
IV energija jonizacije | 7475,0 kJ/mol | ||||
V energija jonizacije | 9444,9 kJ/mol | ||||
VI energija jonizacije | 53266,6 kJ/mol | ||||
VII energija jonizacije | 64.360 kJ/mol | ||||
Najstabilniji izotopi |
Tokom evolucije u ekosistemima se formirao ciklus dušika: kao osnovni sastojak bjelančevina i mnogih drugih prirodnih supstanci, dušik je nezamjenjiv za živa bića, a oni ga u svojim energetski intenzivnim životnim procesima (kao što je fiksiranje dušika) vežu i pretvaraju u bioraspoloživi dušik. To se naprimjer dešava pod uticajem enzima u takozvanom željezo-sumpornom klasteru, koji je kofaktor enzima nitrogenaze.