From Wikipedia, the free encyclopedia
HAARP (skraćeno od High Frequency Active Auroral Research Program), (Program aktivnog auroralnog istraživanja visoke frekvencije) je istraživački projekat koji želi da „razume, stimuliše i kontroliše procese u jonosferi koji mogu da izmene učinak komunikacionih i sistema za nadgledanje“. Započet je 1993. godine i predloženo je da traje 20 godina.
Projekat se odvija blizu mesta Gekona na Aljasci. Opremu za HAARP projekat čini ogroman broj radiotransmitera ogromne snage i odgovarajućih instrumenata za detekciju, odnosno 180 antena velike snage. 6 generatora jačine 3,6 MW (mega vati) snaga svakodnevno emituju preko 3.000.000 vati.
Osnovni ciljevi projekta su izučavanja fenomena polarne svetlosti i radio komunikacija. Nalazi se sjeveroistočno od mjesta Gakona na Aljasci, a projektom upravlja Univerzitet Aljaske, US Air Force i Ratna mornarica SAD. Ukupno je 14 univerziteta je bilo uključeno u planiranje sistema.
HAARP je nastao od patentiranih istraživanja Bernarda Eastlunda i Nicholasa Christofilosa 1980. godine.
Slična istraživanja nalaze se u nekoliko drugih zemalja:
HAARP je predmet raznih teorija zavjere u kojima se označava kao "tajni projekat" i povezuje sa nastancima prirodnih katastrofa poput potresa, poplava i vulkanskih erupcija.
Civilni zaposlenici projekta dolaze iz nekoliko univerziteta i privatnih kompanija kao na primjer Univerziteta u Aljasci, Stanford University, University of Massachusetts, Clemson University, Penn State University, Dartmouth College, University of Tulsa, University of Maryland i Cornell University. Fotografije projekta nisu tajne i dostupne su javnosti. Provode se redovito dani "otvorenih dana", a studenti mogu raditi praksu na stanici HAARPa.
10.7. 2014., na dan kad je obilježen rođendan Nikole Tesle, u Beogradu je održana tribina "HAARP i druge zablude o nauci", na kojoj su istaknuti stručnjaci sa činjenicama i argumentima osporavali navode o klimatskom oružju i sličnim teorijama zavere u svezu ove instalacije, te ukazali da su razne poplave koje pogađaju Europu i Svijet, zapravo posljedica dugogodišnjeg ljudskog utjecaja na ekologiju koja je dovela do promjene klime. Dr. Milan Ćirković, naučni savetnik Astronomske opservatorije u Beogradu, je o HAARP-u izjavio:
Bilo koja pojedinačna termoelektrana bilo gde u svetu, uključujući i TE ’Nikola Tesla’ u Obrenovcu, ima veći uticaj na klimu, u smislu da emituje više energije i gasove ’staklene bašte’ koji mogu da zarobe više solarne energije nego bilo koje vrednosti snage o kojima se ovde govorilo. Mi sada primećujemo posledice uglja, nafte, dizela, benzina, kerozina i ostalih stvari koje su spaljivane pre 30 godina. Ono što se spaljuje danas videće se za 20-30 godina i imaće, vrlo verovatno, istinski katastrofalne posledice.[1]
Dr. Oliver Tošković, sa Odeljenja za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, je iznio sličan zaključak te povukao paralelu sa nedavnim poplavama na Balkanu:
I sad zamislite da vam se desi katastrofa: izgubite kuću, morate da se iselite, čeka vas neka neizvesnost, ne znate šta ćete i pitate se – ’zašto sve ovo, zašto baš meni?’ I neko kaže: ima tamo neke antene, nalaze se u Barajevu. To zvuči mnogo prihvatljivije i prosto vas smiri. Pa kažete: ’Dobro, ako slučajno bude ponovo, znam da treba da porušim te antene.’ Čak možda i ne verujete u to, ali ta ideja da postoji neki jasan, opipljiv uzrok je lakša od onoga što ovde većina nas veruje da je istina.[1]
U maju 2014. najavljeno je gašenje HAARP-a kasnije te godine.[2]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.